U dvorani hotela „Mepas“, u Mostaru, od 21. do 23. lipnja 2019. godine održan je 2. Bosanskohercegovački kongres o debljini sa međunarodnim sudjelovanjem i 8. simpozij „Novosti u gastroenterologiji“.

Zaželivši organizatorima i sudionicima uspješan rad, predsjednik Vlade HNŽ/K dr.sc. Nevenko Herceg je, u obraćanju, dodao: „Zadovoljstvo mi je što održavanje ovog kongresa, po tko zna koji put, legitimira znanstveno-obrazovni i stručni značaj institucija organizatora – Udruge „Društvo za debljinu“ u BiH, Asocijacije gastroenterologa i hepatologa BiH, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar – te svima njima zahvaljujem što su nam omogućili da ovdje, u Mostaru i Hercegovačko-neretvanskoj županiji, budemo dionici ovog interdisciplinarnog skupa kojemu je cilj razmotriti jedan od većih populacijsko-zdravstvenih problema današnjice –  problem debljine“, istaknuvši i to kako je debljina uzrok brojnih zdravstvenih problema koji uvelike smanjuju kvalitetu života, a troškovi liječenja i neizravne posljedice ekonomski značajno opterećuju društvo u cjelini.

„Budući da se BiH globalno smatra „debelom nacijom“, raduje me što danas ovdje vidim brojna poznata, ali i neka nova lica eminentnih domaćih, regionalnih i europskih stručnjaka, koji u svakodnevnoj praksi dijagnosticiraju i liječe pacijente s gojaznošću, ali i nemedicinskih stručnjaka koji, također, sudjeluju u borbi protiv ove rastuće i uznemiravajuće globalne krize zdravlja“, rekao je predsjednik Herceg dodavši i to da napori koje Medicinski fakultet i Sveučilišna klinička bolnica Mostar ulažu u kontinuirano obrazovanje liječnika i drugoga medicinskog osoblja, kako bi građanima osigurali najkvalitetniju zdravstvenu uslugu, imaju i imat će potporu županijske Vlade.

”Zabrinjavajući je podatak da raste broj debele djece, jer debela djeca jednog dana će biti debeli odrasli”, rečeno je prethodno na konferenciji za medije.

Prof.dr. Fuad Pašić predsjednik udruženja „Društvo za debljinu“, rekao je kako je BiH i Mostar imaju privilegiju na jednom mjestu ugostiti najviše stručnjaka medicinskih znanosti iz različitih oblasti. „Radi se o medicinskim stručnjacima koji vode neke jedinice u svojim bolnicama i koji su došli s nama podijeliti velika znanja da BiH u konačnici dobije ujednačene kriterije te da naši pretili pacijenti dobiju najbolju medicinsku skrb“, kazao je Pašić. U Mostar su stigli endokrinolozi, gastroenterolozi, obiteljski liječnici, psihijatri, nutricionisti, kineziolozi, anesteziolozi i kirurzi iz osam zemalja.

Prof.dr.sc Milenko Bevanda – predsjednik Organizacijskog odbora je dodao da na kongresu ima oko 200 prijavljenih stručnjaka, a među njima je impozantan broj profesora koji su predavači. „Imamo bezbroj uglednih liječnika iz Turske, Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore Makedonije i BiH, ono što smo htjeli je da u ovom trenutku pokažemo gdje smo mi i čemu stremimo, a stremimo onome što je najaktualnije. Ako uzmemo da je pretilost jedna pošast koja je uz pušenje jedan od najvećih zdravstvenih problema mi nismo toliko organizirani i nismo dali ozbiljan naglasak na ovo stanje, za koje sada možemo reći da je bolest“, poručio je Bevanda. Najavljeno je da se na konferenciji govori u prvom redu o debljini, a u polju gastroenterologije o onome što je najnovije počevši od bolesti gušterače, upalnim bolestima crijeva koje su još uvijek nepoznanica, o hepatitisima itd.

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu – prof.dr.sc. Davor Štimac obznanio je da je prihvaćena aplikacija BiH te da će u Mostaru iduće godine biti održan europski simpozij, koji će u grad na Neretvi dovesti stručnjake koji će govoriti o temi multidisciplinarnog pristupa gastroenterološkim simptomima. „Danas je jednostavno medicina multidisciplinarna, jedan simptom ne može riješiti jedan specijalist, i dogodine ćemo na tom jedinstvenom sastanku raspravljati o zanimljivim temama, a praksa je da 50 posto predavača bude iz zemlje organizatora, tj. BiH i Hrvatske kao suorganizatora, a ostalih 50 posto predavača iz drugih zemalja. Posebno mi je drago da ćemo to organizirati u Mostaru gdje je evidentan napredak struke, a razgovor o ovim važnim temama poboljšava medicinsku skrb, jer je krajnji cilj pacijent i liječenje pacijenta u skladu s EU i svjetskim standardima“, kazao je Štimac.

• 

• 

• 

• 

U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar u utorak je 18. lipnja po prvi put izvedena kardiokirurška operacija na dječjem srcu, što je iznimno veliki i značajan iskorak u razvoju ove ustanove.

Tim je povodom, dan nakon, održana konferencija za medije na kojoj je predstavljen ovaj hvale vrijedan zahvat.

“Prije 4 godine smo donijeli odluku da ćemo školovati ljude za dječju kardiokirurgiju. I evo jučer je urađena prva operacija. Kao i uvijek kada se događaju ovakve stvari uvijek sam ponosan jer se događaju u našoj bolnici. Četrnaestogodišnji dječak je dobro i očekuje se njegov uspješan oporavak”, kazao je ravnatelj SKB Mostar Ante Kvesić, dodavši kako je cilj bolnice ubuduće samostalno obavljati ovakve operacije.

Goran Đuzel, ispred Kliničkog odjela za kardiokirurgiju SKB-a Mostar zahvalio se kolegama iz Hannovera ističući kako su sretni što postoji “tvornica” kadrova u koju djelatnici SKB-a Mostar mogu otići. “Nadam se da idemo u razvoj jedne izrazito snažne dječje kardiokirurgije kao što smo napravili s adultnom. Zahvalio bih se svima koji nisu ovdje. Tim je puno veći nego što nas ima ovdje”, kazao je.

Vladimir Jegdić, dječji kardiolog, zahvalio se roditeljima operiranog dječaka koji su pružili potpuno povjerenje timu liječnika koji je sudjelovao u operaciji. “Svake godine imamo dvadesetak djece koja se rode sa prirođenim srčanim greškama. Jedan takav primjer je dječak koji je operiran jučer. Kod njega je primjećen šum na sistematskom pregledu. Riječ je o srčanoj grešci”, kazao je Jegdić pojašnjavajući o kakvom se problemu radi.

Kardiokirurg Ante Bošnjak istaknuo je kako se tijekom dvoipolsatne operacije izmjenjivalo 12 do 15 ljudi. “Operacija je podrazumijevala zatvaranje rupice na srcu nakon čega se očekuje normalan razvoj dječaka kao da rupice nikada nije bilo”, naglasio je Bošnjak.

Tomislav Cvitković, specijalizant kardiokirurgije, iznio je zapažanja o obavljenoj operaciji, ali i o budućnosti kardiokirurgije u SKB Mostar. “Sretni smo što smo počeli. Ovo što vidite sada samo je jedan mali dio tima koji stoji iza ovoga. Jako bitan dio priče je i odlazak ljudi iz Mostara u Hannover na edukaciju. Puno je mladih liječnika koji imaju zanimanje za sve ovo, stoga ih pozivam da nam se jave”, ističe Cvitković dodajući kako već postoji plan o ljudima koji će otići na edukaciju u što skorije vrijeme, kao i plan o novim, sličnim zahvatima.

Na konferenciji su sudjelovali i anesteziolog Boris Matić, perfuzionist Stanko Čolak te cjelokupan tim s Medizinische Hochschule Hannover iz Njemačke, i to kardiokirurg Horke Alexander, dječji kardiolog Sarikouch Samir, anesteziolog Beck Cristiane i perfuzionist Optenhöfel Jörg.

• 

• 

• 

• 

Hitni pacijenti iz doline Neretve i sa područja Vrgorca bit će zbrinjavani u SKBM

Početkom lipnja ove godine u Zagrebu je potpisan Sporazum o liječenju hitnih pacijenata  iz doline Neretve i područja Vrgorca u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar (SKBM).

Prema Sporazumu kojeg su potpisali predstavnici Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, ministarstva zdravstva FBiH i SKBM, radi se o pacijentima sa srčanim i moždanim udarom te pacijentima s politraumom i teško bolesnoj djeci.

„Sigurni smo da možemo adekvatno odgovoriti na sve zahtjeve i pružiti pacijentima sve medicinske usluge koje mogu dobiti i u splitskoj i dubrovačkoj bolnici“, izjavio je ravnatelj SKB Mostar prof. dr. Ante Kvesić u petak 14. lipnja na sastanku u Mostaru, organiziranom povodom potpisivanja Sporazuma.

Ravnatelj Ante Kvesić naglasio je kako bolnica ima sve kapacitete te su apsolutno otvoreni pacijentima iz doline Neretve, koji su prije 1991. i gravitirali toj zdravstvenoj ustanovi.

Naglasio je kako je zbrinjavanje hitnih pacijenata nastavak uspješne suradnje s Hrvatskom koja odavno, i sa stručnog i sa financijskoga stanovišta, pomaže rad SKB Mostar.

Dogovor ministra zdravstva RH Milana Kujundžića s ravnateljem SKB-a Mostar Antom Kvesićem i ministrom zdravstva FBiH dr. Vjekoslavom Mandićem samo je formaliziranje onoga što u stvarnosti već funkcionira. Brojni pacijenti iz RH već koriste usluge u toj zdravstvenoj ustanovi. Jednako kao što ih i mnogi iz BiH dobivaju u bolnicama u RH.

„Mi u struci znamo da bolnica u Mostaru može pružiti vrhunsku uslugu kada je riječ o moždanom i srčanom udaru i politraumi, uključujući i neurokiruršku traumu, kao i pomoć životno ugroženoj djeci kada je potrebna unutar nekoliko minuta“, izjavio je hrvatski ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Po njegovim riječima, bolnica u Mostaru ima ljudske resurse kojima može pozavidjeti bilo koja bolnica u Hrvatskoj.

„Ovim sporazumom pacijenti doline Neretve dobivaju, jer će ići u prvorazrednu bolnicu do koje će stizati unutar 30-ak minuta i dobiti uslugu na najvišem nivou“, dodao  je hrvatski ministar zdravstva.

Govoreći o tehničkoj strani realizacije sporazuma, direktorica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević kazala je da su tokom proteklih dana utvrđena tri protokola, i to protokol o intervencijama i kontraindikacijama, protokol o hitnom prijelazu granice i protokol o najavama pacijenata i dolasku u SKB Mostar.

Podršku su na sastanku u petak iskazali i predstavnici Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K, Vlade HNŽ/K, Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

“Primaljstvo u službi zdravlja majke i novorođenčeta”

U petak, 7. lipnja 2019. održan je 5. znanstveni simpozij primalja sa međunarodnim sudjelovanjem „Primaljstvo u službi zdravlja majke i novorođenčeta“, u organizaciji Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Klinike za ginekologiju i porodništvo Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i Komore primalja/babica HNŽ/K.

Težište ovogodišnjeg simpozija imao je za cilj jačanje uloge primalja u okviru javnog zdravstva, promocije zdravlja, žena i obitelji i smanjenja mortaliteta i morbiditeta majki i djece.

Predsjednica Organizacijskog odbora simpozija mr. sc. Olivera Perić ukazala je na važnost i ulogu primalje u rađanju: “Kvalitetna skrb trenutno predstavlja glavno pitanje u kreiranju poboljšanja zdravlja majke i novorođenčadi. Činjenica je, da dobro educirane i zakonski podržane primalje mogu promijeniti zdravstveni sustav i osigurati kvalitetu zdravlja za svaku ženu i novorođenče. Stoga je cilj ovog simpozija ukazati na potrebu za jačom regulacijom i nastavkom stručnog obrazovanja primalja kako bi se zajamčila velika kvaliteta primaljske skrbi”.

Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić izrazio je posebno zadovoljstvo što se veći dio simpozija odnosi na komunikaciju. Istaknuo je kako je komunikacija ključ uspjeha svake profesije, a osobito je važna u zdravstvu. “Današnji simpozij dat će svoje određene rezultate, jer se tiče edukacije. Tko želi napredovati, ne smije se bojati educirati. Ovo su plodovi rada Fakulteta zdravstvenih studija, plodovi rada Klinike za ginekologiju i porodništvo, plodovi rada Medicinskog fakulteta, plodovi Sveučilišta u Mostaru”, zaključio je gospodin rektor.

Simpozij je otvorila prodekanica za nastavu Fakulteta zdravstvenih studija i predstojnica Klinike za ginekologiju i porodništvu SKB Mostar prof. dr. sc. Vajdana Tomić kazavši: “Zbog iznimne specifičnosti i odgovornosti primaljskog zanimanja, SZO preporučuje obrazovanje primalja na visokoj razini. Veliki napredak prenatalne medicine, uvođenje visokih tehnoloških standarda u proces primaljske njege, nameću potrebu naobrazbu primalja isključivo na visokoškolskoj razini, kako bi mogle samostalno voditi trudnoću i porođaj u bolnici te pravovremeno prepoznati patološku trudnoću i trudnicu na vrijeme uputiti specijalisti. Slijedeći preporuke SZO kao i dobru kliničku praksu onih najboljih u svijetu, prije pet godina pokrenuli smo na Fakultetu zdravstvenih studija Studij primaljstva, koji je prvi i jedini u Bosni i Hercegovini”.  

Nakon svečanog otvorenja simpozija te brojnih stručnih i aktualnih predavanja, održane su i radionice na Fakultetu zdravstvenih studija.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Svečano otvorenje 16. simpozija iz dječje kirurgije i urologije sa međunarodnim sudjelovanjem, u organizaciji  Kliničkog odjela za dječju kirurgiju Sveučilišne kliničke bolnice  Mostar u  suradnji sa Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru i Liječničkom/Ljekarskom komorom HNŽ/K,  upriličeno je u četvrtak 30. svibnja u amfiteatru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Brojna aktualna predavanja te izvođenje kompleksnih operativnih zahvata su sudionici simpozija mogli pratiti direktno iz sale putem video linka u amfiteatru i u petak 31. svibnja.

Uvodni govor održao je predsjednik Organizacijskog odbora,  ravnatelj SKB Mostar prof.dr.sc.  Ante Kvesić, pozdravljajući nazočne goste i predavače naglasio kako  je ovaj simpozij prerastao u tradiciju, dodajući kako se već radi na pripremi  17. simpozija.

Pacijenti su dolazili iz cijele Bosne i Hercegovine, čak dva pacijenta su iz Hrvatske, točnije iz Istre.

Uz ravnatelja Kvesića pozdravni govor održali su i glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara,  gospođa Radmila Komadina, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K – dr.sc. Goran Opsenica i dr.sc. Dragan Čović – predsjednik Hrvatskog Narodnog Sabora i predsjednik HDZ-a BiH .

Ministar Opsenica je govorio o samim početcima SKB Mostar i putu prema uspjehu koji nije bio nimalo jednostavan, o snovima i vizijama na putu prema uspjehu. „Svi ljudi imaju vizije i snove, a neki ih i ostvare. Rijetki su oni koji svoje snove i vizije stavljaju iznad svega, ugrožavajući vlastito zdravlje“, misleći pritom na ravnatelja Kvesića.

I ove godine okupili su se vodeći svjetski stručnjaci iz područja  dječje kirurgije, iz Amerike, Engleske, Švicarske, Indije itd. Prvi put nazočili su prof.dr.sc. Aseem Ravindra Schulka iz Cincinnatia (SAD) i prof.dr.sc. Rakesh S. Joshi iz Ahmedabada (Indija).

Profesor Rakesh, koji inače radi u jednoj od najvećih bolnica u Indiji, je izrazio zadovoljstvo i oduševljenje svojim prvim sudjelovanjem na ovom velikom  događaju te naglasio kako je veliki uspjeh što se ovaj simpozij održava već 16. put zaredom.

Također je spomenuo kako u Indiji ne postoji subspecijalizacija iz dječje kirurgije, npr . plastična kirurgija, kod njih dječji kirurzi operiraju sve te da, iako nemaju veliki odjel, izvode u prosjeku 250 operacija godišnje.

Jedan od sudionika simpozija koji je svake godine nazočan, prof.dr.sc. Darko Kropfl iz Essena  u  Njemačkoj rekao je: „Svaki dolazak je novi izazov. Na ovaj način se stvara jedna mreža koja mnoge od nas vodi dalje na našem putu“.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

„Ličnost u psihijatriji“

16. „Mostarska psihijatrijska subota“,  koja  je i ove godine okupila  veliki broj stručnjaka, održana  je 1. lipnja 2019. godine u Mostaru, u prostorijama hotela Mostar. Simpozij je organizirala Klinika za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, u suradnji s Udrugom psihijatara u Bosni i Hercegovini i Liječničkom komorom Hercegovačko-neretvanske županije.

Ovaj simpozij se tradicionalno održava već 16. godinu zaredom i obrađuje aktualne psihijatrijske teme, a ove godine tema je bila „Ličnost u psihijatriji: značenje  u prevenciji, nastanku i liječenju duševnih smetnji“.

Održana   su jako zanimljiva predavanja koja za cilj imaju podizanje razine znanja i praćenje najnovijih trendova u oblasti značenja ličnosti u psihijatriji, a sve u svrhu bolje i učinkovitije pomoći pacijentima, poput: „Ličnost i tipologija ovisnika o alkoholu“, „Od simptoma do ličnosti“, „Karakteristike ličnosti patoloških kockara“, „Novi pristup u dijagnostici i razumijevanju poremećaja ličnosti: bliži li se pomak paradigme u personologiji?“, „Crte ličnosti poremećaji ishrane“ i drugo.

Predsjednik Organizacijskog odbora prof. dr. sc. Dragan Babić je istaknuo: „Iako je psihijatrija kao struka jako napredovala, poznato je da je još uvijek ličnost zagonetka nad zagonetkama jer svatko ima svoje posebnosti i pitanje je zašto netko u nekim situacijama reagira ovako, zašto netko „ode“ u bolest a netko ne, zašto netko ozdravi brže a netko teže i drugo. Ove godine ćemo to detaljno obraditi“.