Home  /  O nama  /  Nekad i sad

Nekad i sad

Povijest

Odluka o izgradnji novog Regionalnog centra donesena je daleke 1977. godine. Centar se gradio sredstvima mjesnog doprinosa sve do početka ratne, 1992. godine, a sukladno odobrenom projektnom rješenju od ovlaštenog  Ministarstva i institucija Republike Bosne i Hercegovine. Urbicid koji se dogodio Mostaru tijekom ratnih: 1992., 1993. i 1994. godine nije, nažalost, mimoišao ni postojeće bolničke objekte. Mnogi od njih su djelomice ili u cijelosti uništeni, a neki i lokacijski napušteni (primjerice Psihijatrijska bolnica smještena u Domanovićima).

Tijekom ratnoga razdoblja pored pružanja zdravstvenih usluga civilnom pučanstvu, u mostarskoj Ratnoj bolnici vršeno je zbrinjavanje svih ratom pogođenih vojnih i civilnih ratnih žrtava i ranjenika u čemu je iznimna logistička potpora pristizala iz susjedne Republike Hrvatske i tamošnjih zdravstvenih ustanova, kako prostorno tako i kadrovski. Nakon završetka ratnih djelovanja, tijekom obnove grada na Neretvi, oblast zdravstva dobila je prioritetno mjesto u saniranju nastalih ratnih šteta. Izdvojena sredstva osigurana iz raznih izvora nisu bila dostatna za normalan rad i nastavak izgradnje bolničkog objekta na Bijelom Brijegu.

Tijekom 1994. godine donesena je odluka da se Regionalni medicinski centar u Mostaru organizira kao Klinička bolnica Mostar, što su resorna ministarstva svojim kasnijim odlukama i potvrdila. Istodobno s tom odlukom Inicijativni odbor Kliničke bolnice Mostar u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, i uz svesrdnu pomoć Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i njegovih znanstveno – medicinskih ustanova, pokreće inicijativu o osnutku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. U organizaciji Kliničke bolnice i Sveučilišta u Mostaru tijekom 1997. godine ustrojen je i otpočeo sa radom Medicinski fakultet Mostar, koji je smješten i djeluje na lokalitetu novog bolničkog kompleksa na Bijelom Brijegu. Mostarska Medicina svojim obrazovnim i praktičnim programima upotpunjuje potrebu SKB-a Mostar za novim i visokostručnim liječničkim kadrom. Ta suradnja obje ustanove međusobno unapređuje jer bolnica dobiva razvojni poticaj, a Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru pouzdanu praksu. Liječenje postaje učinkovitije, studij kvalitetniji, a raste pošteno stečeni ugled.

Prijeratno razdoblje

Godine 1977. Radnički savjet bolnica Regionalnog medicinskog centra “Dr. Safet Mujić” donio je odluku o osnivanju OOUR-a „Inženjering“ za izgradnju Nove bolnice na Bijelom brijegu. Uprava „Inženjeringa“ bila je smještena u montažnom objektu izgrađenom na lokaciji bolnice na Bijelom brijegu. Krajem 1980. godine donosi se odluka kojom se „Inženjering“ gasi, a registrira se „RO RMC u osnivanju“, koja je nastavila poslove na izgradnji Nove bolnice sredstvima samodoprinosa građana Mostara. „RO RMC u osnivanju“ imala je 30 uposlenih i vršila je nadzor na izradi projektne dokumentacije, izvođenju radova izgradnje Nove bolnice i utrošku sredstava.

Regionalni medicinski centar sredstvima mjesnog doprinosa gradio se sve do početka rata 1992. godine po odobrenom projektnom rješenju od nadležnog ministarstva i institucija tadašnje Republike Bosne i Hercegovine.

Rat i poslijeratno razdoblje

Nakon završetka ratnih djelovanja, pri obnovi grada, područje zdravstva dobilo je prioritet u saniranju nastale ratne štete. Izdvojena sredstva osigurana iz različitih izvora nisu bila dovoljna za normalan rad i nastavak izgradnje započetog bolničkog objekta na Bijelom brijegu.

Nakon obnove dijelova objekta Kliničke bolnice od posljedica ratnih djelovanja, koji su prije 1992. bili u funkciji, tijekom 1997. godine završena je sanacija vanjskih oštećenja novog objekta. To je podrazumijevalo popravak pročelja, popravak oštećenja na krovu uzrokovanih granatiranjem, popravak krovne izolacije te saniranje i djelomičnu zamjenu sustava zračnih kanala za klimatizaciju stacionarnog dijela objekta.

I pored nastojanja Uprave Kliničke bolnice da se nastavi izgradnja novog glavnog medicinskog objekta kreditnim sredstvima iz različitih izvora, do izgradnje ipak nije došlo. Izgrađen je samo prostor Centralne sterilizacije površine cca 800 m2 smješten u prizemlju nove zgrade glavnog medicinskog objekta, ali bez opreme za sterilizaciju koja nije bila predmetom projekta.

Elaborat o izgradnji

U svibnju 2000. godine inženjeri Službe održavanja KB Mostar izradili su „Elaborat nastavka izgradnje glavnog objekta KB prema raspoloživim sredstvima”, koji je služio kao osnova za izradu prijava projekata Natječaja za financiranje znanstvenih, obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih programa Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Klinička bolnica Mostar u prosincu 2002. od sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske potpisala je dva ugovora. Prvi je za isporuku i montažu opreme za centralnu sterilizaciju, a drugi o isporuci i ugradnji dizala na objektu KB Mostar. Bio je to konkretan početak, odnosno nastavak izgradnje glavnog medicinskog objekta na Bijelom brijegu. Ogromnim naporima Ravnateljstva tražile su se mogućnosti ozbiljnijeg financiranja projekta izgradnje, što je rezultiralo obećanjem Vlade Republike Hrvatske kako će se ovaj projekt podržati i u razdoblju koje slijedi.

Zbog potrebe da se tehničko-tehnološka dokumentacija novog objekta osuvremeni i priredi za nastavak građenja odlukom Ravnateljstva formiran je Pododbor za stručno-tehnička pitanja KB Mostar koji je 13. studenog 2002. godine u prostorijama Službe za održavanje objekata i opreme održao prvi sastanak.

U studenom 2002. god. članovi Pododbora započeli su s pripremom tendera za izradu projektne dokumentacije za nastavak izgradnje nove zgrade bolnice, koji je objavljen početkom ožujka 2003. godine. Nakon detaljne analize svih segmenata ponude, koji osiguravaju kompletnost kao i najkraći rok isporuke projektne dokumentacije potrebne za nastavak izgradnje bolnice, za najpovoljnijeg ponuđača odabrana je projektna tvrtka APZ-Inženjering d.d. Zagreb. Ugovor za izradu projekta potpisan je 27. lipnja 2003. godine.

APZ-Inženjering isporučio je ugovorenu projektnu dokumentaciju u travnju 2004. godine, nakon čega je projektna tvrtka ECOPLAN d.o.o. Mostar izvršila reviziju i nostrifikaciju projektne dokumentacije. Time su se osigurali preduvjeti za nastavak aktivnosti oko pripreme za izgradnju novog objekta.

Tehnički tim Kliničke bolnice pripremio je tendersku dokumentaciju za izvođenje radova i zatim je 2004. godine objavio natječaj. Nakon provedene analize dostavljenih ponuda, natječajno povjerenstvo najboljom je ukupnom ocjenom ocijenilo ponudu konzorcija A3 Široki Brijeg. Za koordinatora nadzornog tima imenovan je Tihomir Ćavar, dipl. ing. str.

Isporukom izvedbene projektne dokumentacije nedovršenog dijela nove građevine sredinom 2004. godine (za površinu od 10.500 m2 u glavnom medicinskom objektu) osigurali su se preduvjeti za završetak tehnološki najsloženijih dijelova objekta: porođajnog bloka (etaža +2), operacijskog bloka s intenzivnom njegom (etaža +1), hitnog medicinskog prijema s polikliničkim ordinacijama i dnevnom bolnicom (etaža 0) i patologije, citologije i tehničkih prostorija (etaža -1). Ukupna neto površina objekta iznosi cca 22.500 m2. Od toga je mali dio  prostora na etaži -1 bio u djelomičnoj funkciji. Etaže -1, 0, +1, i +2 bile su u stanju roh-bau (bez izvedenih pregradnih zidova, dodatnih armirano-betonskih ploča, estriha, stropova…, bez izvedenih elektro, termo i hidro instalacija). Također, jedino je konstrukcijski dio pročelja zadržan uz prethodno analiziranje segmenata koji su bili oštećeni i propuštali vodu, dok su se svi dodatni elementi pročelja trebali izvesti.

Stacionarni dio objekta (neto 12.000 m2) koji je predmet II. faze ugovora bio je „navodno“ završen, ali je takav stupanj završenosti, na žalost, bio još zahtjevniji kod izvođenja premda se radi o stacionaru kao tehnološki jednostavnijem dijelu objekta. Dakle na ovih 12.000 m2 trebalo je izvršiti prethodnu demontažu svih vanjskih prozora na objektu, demontažu svih unutarnjih vrata na svim prostorijama, rušenje svih zidanih sanitarnih čvorova u tzv. mikrohospitalnim jedinicama, štemanje i vađenje cca. 50 % estriha, demontažu cjelokupnog spuštenog stropa..

Oprema za objekt nabavljala se u više faza, gdje treba izdvojiti kreditne aranžmane Federacije BiH, prije svega kredite NR Koreje i Republike Austrije (kojim je nabavljena dijagnostička oprema za novu zgradu kao i za postojeće objekte KB Mostar). Značajna infrastrukturna oprema isporučena je Kliničkoj bolnici Mostar nakon potpisa ugovora s tvrtkom KONČAR-Inženjering za energetiku i transport d.d. Zagreb u listopadu 2007 godine. S tvrtkom ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. Zagreb u isto je vrijeme potpisan vrijedan ugovor za završetak određenih infrastrukturnih radova (isporuka i implementacija internog komunikacijskog sigurnosnog sustava, telefonske centrale, aktivne mrežne opreme, aplikativne softverske opreme…).

Osnovne značajke i medicinski sadržaji novoga objekta na Bijelom brijegu

Glavni medicinski objekt s Dijagnostičkim aneksom i toplom komunikacijom s budućim objektom Centralnih službi opskrbe (toplom znači zatvorenom od djelovanja atmosferskih utjecaja) ima ukupnu neto površinu 26.500 m2. Tehnološki dio bolnice (etaže: -1, 0, +1, +2) ukupne su površine oko 12.000 m2. Pored centralne sterilizacije i kliničke patologije na etaži -1 nalaze se glavna strojarnica termotehničkih instalacija, kompresornica i vakuum stanica i tehnički prostori. Hitni medicinski prijem i poliklinike nalaze se na nultoj etaži s površinom od oko 3.600 m2. Operacijski blok a odjelom za intenzivnu skrb predviđen je na etaži +1 s površinom od 3.100 m2. Porođajni blok predviđen je na etaži +2, a ima površinu od cca 2.000 m2. Stacionarni dio objekta (etaže: +3, +4, +5, +6, +7, te strojarnica +8 i +9) ima oko 10.500 m2 s ukupno 431 ležajem. Dijagnostički aneks ima ukupnu neto površinu od oko 3.300 m2 i on s glavnim medicinskim objektom čini nerazdvojivu cjelinu. On ima zadatak da kvalitetnom dijagnostikom osigura efikasne i ekonomične terapijske procedure.

Dakle, sve nabrojano daje uistinu jednu impozantnu stručnu i graditeljsku cjelinu, čija je neto površina 26.500 m2, i koja je tijekom godina i desetljeća nastajanja postala medicinskim predvodnikom cijele regije. Naša bolnica ima puno veće značenje od onoga medicinskog, zdravstvenog i stručnog, ima značenje ponosa i opstojnosti – Sveučilišna klinička bolnica Mostar!

Rat je završio, Bolnica ide dalje…

Rat je završio. Bolničke su zgrade većim dijelom uništene. Cjelokupna je infrastruktura poljuljana, a broj djelatnika je krajem 1994. godine iznosio 408. Sagledavajući trenutačno stanje tadašnji ravnatelj dr. Ante Kvesić odlazi na specijalizaciju, a Bolnica ostaje pod palicom dr. Zorana Repca. U tome poslijeratnom razdoblju zapošljavaju se novi djelatnici, a 1997. godine otvoren je i Medicinski fakultet u Mostaru.

Upravno vijeće 6. veljače 2002. godine imenuje dr. Antu Kvesića ravnateljem Kliničke bolnice Mostar. Kao primarni cilj u razvoju Bolnice izdvaja se izgradnja glavnog medicinskog objekta na Bijelom brijegu za koji su dugi niz godina, preko tzv. samodoprinosa, građani izdvajali sredstava za njegovu izgradnju. S druge strane, rat je skoro sve u danu pretvorio u ruševnu zgradu. U Zagrebu je 2003. godine utemeljen inicijativni odbor za pomoć u izgradnji mostarske bolnice pod nazivom ”Bolest ne bira”. Kroz tu su akciju sudjelovali brojni glazbenici, sportaši i gospodarstvenici. Prikupljena su određena financijska sredstva koja su na početku ovog velikog projekta bila itekako značajna. Velikodušna, poticajna i svake hvale vrijedna su sva donacijska sredstva koja je Klinička bolnica Mostar dobila iz Republike Hrvatske, na poseban način preko Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH. Za uspješnu realizaciju projekta izgradnje Bolnice vrijedi izdvojiti ravnatelja prof. dr. sc. Antu Kvesića, njegova savjetnika Eugena Šuška i voditelja izgradnje bolničke zgrade Tihomira Ćavara.

U naznačenom kolopletu ogromnog truda i angažmana kako bi se izgradila i opremila nova zgrada Bolnice, uz spomenuto utemeljenje Medicinskog fakulteta 1997. godine, vrijedi zabilježiti da je 2000. godine u sklopu Sveučilišta u Mostaru otvorena Visoka zdravstvena škola. Ova ustanova godine 2008. postaje današnji Fakultet zdravstvenih studija, a 2009. useljava u vlastitu zgradu izgrađenu uz Bolnicu i Medicinski fakultet.

Prelaskom u novu zgradu, usvaja se i nova sistematizacija rada KB Mostar i osnivaju se nove službe, primjerice Centar urgentne medicine, Odsjek za održavanje higijene i čistoće u sklopu Tehničke službe i formira se poliklinički dio za sve kirurške grane.

Na Klinici za unutarnje bolesti 2. rujna 2009. godine započeo je s radom Odjel za koronarografiju. Ovaj je uspjeh rezultat suradnje između KB Mostar i KB Dubrava na čelu s dr. Borisom Starčevićem.

Datum koji je obilježio početak razvitka mostarske kardiokirurgije, 3. veljače 2007. godine kad je potpisan sporazum o suradnji  između Klinike za srce iz Berlina i KB Mostar, ostat će zauvijek zapisan u povijesti naše Bolnice. Dvije godine nakon intenzivne edukacije, 19. ožujka 2009. godine, pod vodstvom dr. Seada Mulahasanovića u KB Mostar izvela se prva operacija na otvorenu srcu. To je bila svojevrsna kruna medicinskog zalaganja i rada kroz protekle godine.

Bržem razvitku i napretku klinika i odjela KB Mostar kroz prvo desetljeće XXI. stoljeća svojim znanjem i angažmanom pomogli su brojni liječnici iz drugih bolnica. Neki od njih bili su vođeni domoljubnim motivima, neki liječničkom solidarnosti a neki pak dobrim ljudskim srcem. Njihova imena zaslužuju biti dio ovih stranica: na dječjoj kirurgiji prof. dr. sc. Šime Vučkov, na očnoj klinici prof. dr. sc. Zdravko Mandić, na urologiji prof. dr. sc. Ivan Gilja, na ORL prof. dr. sc. Vlado Petric, na MFK prof. dr. sc. Vedran Uglešić, na psihijatriji prof. dr.sc. Vlado Jukić i prof. dr. sc. Miro Jakovljević, na kirurgiji prof. dr.sc. Branko Bakula, na ginekologiji prof. dr. sc. Ivan Kuvačić, prof.dr.sc. Ante Ćorušić, prof. dr. sc. Slavko Orešković i prof. dr. sc. Herman Haller, na internom prof. dr. sc. Zvonko Rumboldt, prof. dr. sc. Milan Kujundžić i prof. dr.sc. Krešimir Galešić, na radiologiji prof. dr. sc. Josip Mašković, na patologiji prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, na pedijatriji prof. dr. sc. Milivoj Boranić i na onkologiji prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak. Zahvaljujući ovim liječnicima, kao i trudu domaćeg kadra, samo se primjerice na Klinici za kirurgiju od rata do danas uvelo preko stotinu novih metoda operativnih zahvata. Tijekom svih poslijeratnih godina naša je Bolnica gradila dobru suradnju s drugim bolnicama, od onih iz Kanade, Njemačke, Italije… pa do više njih u Republici Hrvatskoj s kojima je potpisivala ugovore o suradnji koji su se prije svega odnosili na mogućnost educiranja naših liječnika u njihovim medicinskim centrima.

Ogromnim zalaganjem i upornošću ravnatelja prof. dr. sc. Ante Kvesića i pomoći prof. dr. sc. Eduarda Vrdoljaka 13. rujna 2010. godine postavljen je kamen-temeljac za izgradnju nove zgrade Klinike za onkologiju koja je za godinu i pol dana završena. Već 14. travnja 2012. godine bilo je njezino svečano otvaranje. Opremljena je najsuvremenijom opremom za zračenje u ovom dijelu Europe. Bio je to velik iskorak za Bolnicu, a i sve onkološke pacijente koji više nisu morali putovati u druge medicinske centre na liječenje. Posebna zahvala za uspješnu realizaciju ovog projekta ide Saudijskom fondu za razvitak.

Na veliku radost za razvitak medicinske znanosti, uz Bolnicu, Medicinski fakultet i Fakultet zdravstvenih studija, u sklopu Sveučilišta u Mostaru 2011. godine započeo je s radom i Farmaceutski fakultet na čelu s dekanicom prof. dr. sc. Monikom Tomić. 10. Simpozij iz dječje kirurgije i urologije je svečano održan u svibnju 2013. godine. U deset godina, zahvaljujući tom simpoziju, u SKB Mostar došli su brojni eminentni stručnjaci iz ovih grana od kojih se ističu: prof. dr. sc. Hans Georg Dietz, prof. dr. sc. Maksimilijan Stehr, prof. dr. sc. Capozza, prof. dr. sc. Warren Snodgrass, prof. dr. sc. Rita Gobet, prof. dr. sc. Darko Kröpfl, prof. dr. sc. Pippi Salle, prof. dr. sc. Aivar Bracka… Također, Psihijatrijska subota je simpozij koji je 2013. godine obilježio svoje jubilarno deseto održavanje. U studenome 2012. godine SKB Mostar organizirala je prestižni Bobath tečaj čiji polaznici svoja znanja i iskustva danas prenose pacijentima.

Pored razvitka infrastrukture i kadra, Bolnica je imala zamjetan napredak kad je riječ o nabavi i korištenju opreme i uređaja. Nakon nabave prvog „ozbiljnijeg“ dijagnostičkog uređaja jednoslojnog CT-a 1993. godine, koji je bio poklon Vlade RH, Klinička bolnica je kroz različite projekte Ministarstva zdravstva i Vlade FBiH (primjerice, krediti iz Austrije, dva iz Koreje, kredit Saudijskog fonda…), te uz kontinuiranu potporu Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegovačko-neretvanske županije, nabavila vrlo vrijednu opremu kao što su dva 16-slojna CT-a, jedan 64-slojni CT, pet RTG uređaja s opremom za digitaliziranje snimaka, MR 1T 1998. godine, te 2012. godine MR 3T. Pored toga, Bolnici je donirana SPECT (gama kamera), a u dijelu dijagnostičko-terapijske opreme nabavljena su dva uređaja za koronarografiju, jedan uređaj za angiografiju, te je Centar za onkologiju opremljen s dva linearna akceleratora, CT simulatorom i opremom za brachiterapiju.

Veliki iskorak u razvitku Bolnice napravljen je uvođenjem informatizacije u svim segmentima njezina djelovanja. Bolnički informacijski sustav (BIS), Laboratorijski informacijski sustav (LIS), PACS i ostali programi koji su u primjeni od 2009. godine uvode novi suvremeni način rada koji donosi bolju kvalitetu, bržu uslugu i značajne financijske uštede.

Nakon dugogodišnjih previranja, u srpnju 2013. godine Federacija BiH preuzela je osnivačka prava nad SKB Mostar te se nakon toga u studenom 2013. godine na općinskom sudu u Mostaru izvršilo preimenovanje naziva Kliničke bolnice Mostar u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar. Time je Bolnica dobila i zakonsku krunu i ime svega onoga što ona danas jest.