Na poziv ravnatelja Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, prof.dr.sc. Ante Kvesića predstavnici federalne, županijske i gradske vlasti obišli su gradilište nove zgrade Klinike za dječje bolesti.

Ravnatelj SKB-a Mostar kazao je kako je najveći dio posla gotov. „Ovdje su danas ljudi koje očekujem da budu u novoj vlasti u Federaciji BiH i od njih očekujem pomoć u završetku ovog projekta. Mi posao privodimo kraju i nadam se da ćemo svi zajedno uskoro ponovno biti ovdje na svečanom otvaranju pedijatrije“,  kazao je dr. Kvesić te podsjetio kako je u izgradnju nove bolničke zgrade do sada  utrošeno više od 20 milijuna maraka kreditnih sredstava Saudijskog fonda, a do kašnjenja u završetku radova došlo je zbog poskupljenja građevinskih radova i građevinskog materijala.

Ravnateljica Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH, doc.dr.sc.Vlatka Martinović kazala je kako je zadovoljna viđenim. „Iznimno sam sretna, pogotovo kao dječji kirurg, da ćemo dobiti novu bolnicu gdje ćemo moću pružati najadekvatniju skrb u Bosni i Hercegovini. To nam je iznimno važno kako bi što manje djece slali na liječenje izvan zemlje. Nakon što su Vlada HNŽ-a i ravnatelj SKB-a omogućili da imamo ovakvo zdanje, na nama liječnicima je da se usavršavamo kako bi mogli pružati malim pacijentima svu moguću zdravstvenu skrb“,  poručila je dr. Martinović.

Slaven Zeljko, nositelj list HDZ-a BiH za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije, istaknuo je kako će SKB Mostar i dalje imati punu podršku županijskih vlasti. „Svi smo svjesni činjenice da je SKB Mostar jedna od najznačajnijih zdravstvenih ustanove u ovom dijelu zemlje, jer su u njoj liječe pacijenti iz cijele Federacije BiH. Zbog kvalitete usluge koje imamo i konstantnog unaprjeđenja i razvoja te usluge ljudi dolaze ovdje da bi dobili najbolje moguće liječenje“, kazao je Zeljko. On je podsjetio da je Hercegovačko-neretvanska županija, kroz županijsku skupštinu i odluke Vlade HNŽ-a, sudjelovala u proceduru osiguravanje sredstava za izgradnji zgrade pedijatrije. „Zaista se radi o respektabilnom objektu koji će podići kvalitetu usluge za naše najmlađe. HNŽ će nastaviti podupirati ne samo ovaj projekt već i sve druge aktivnosti u SKB- Mostaru kako bi kvaliteta zdravstvenih usluga u mostarskoj bolnici bila na najvišoj mogućoj razini“, zaključio je Zeljko.

Kako je tom prigodom kazao građevinski inženjer Robert Glibić, voditelj radova na izgradnji zgrade Klinike za dječje bolesti, građevinski radovi na glavnom objektu u završnoj su fazi. Po njegovim riječima, zgrada bi trebala biti dovršena do kraja godine, a zatim slijedi njeno opremanje i useljenje.

Po riječima predsjednice Organizacijskog odbora simpozija Olivere Perić, glavne sestre Klinike za ginekologiju i porodništvo SKB-a Mostar, na ovom događaju sudjelovali su eminentni predavači i predstavnici udruga koje podupiru, štite i promiču dojenje na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini te gostujući iz Slovenije, Republike Hrvatske i Crne Gore.

Jedna od tema koja je bila od važnosti su iskustva primalja vezana za protekle dvije pandemijeske godine.

“Većina primalja, medicinskih sestara i liječnika u početku pandemije Covid-19 imali su površne i nedostatne informacije o laktaciji i dojenju SARS-CoV-2 pozitivnih majki. Majke su često neopravdano odvajane od svoje djece nakon porođaja i većina njih bila je nezadovoljna pruženom skrbi, kako u rodilištima tako i u zajednici, što je u konačnici utjecalo na smanjenje stope dojene djece”, kazala je gđa Olivera.

Dodala je kako strukovne udruge ukazuju kako nema zapreke dojenju u slučaju kada je majka SARS CoV-2 pozitivna, ukoliko se poštuju sve propisane zaštitne mjere i ako se majka osjeća dobro i namjerava dojiti.

Na Simpoziju je istaknuto kako je dojenje dobro za zdravlje majki i djece, a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) smatra kako bi sve bebe trebale biti isključivo dojene od rođenja do šest mjeseci života te da bi dojenje trebalo trajati do druge godine života ili dulje.

Globalni cilj SZO je povećati stopu isključivog dojenja u prvih šest mjeseci života do najmanje 50 posto do 2025. godine. Usprkos tome, Bosna i Hercegovina ima prilično nisku stopu dojenja do šestog mjeseca (19 posto), što je daleko ispod preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Predsjednica Hrvatske udruge grupa za potporu dojenja Dinka Barić, magistrica sestrinstva i savjetnica za dojenje, istaknula je kako u Republici Hrvatskoj, prema raspoloživim statistikama, gotovo 99 posto majki nakon poroda krene s dojenjem, ali samo njih 57 posto nastavi dojiti nakon drugog mjeseca.

“Bez obzira na sve što činimo u promociji dojenja unazad 30 godina, još uvijek nismo zadovoljni dosegnutim brojkama, jer do godinu dana starosti ostane samo 19 posto majki koje doje svoju djecu, dakle vrlo, vrlo malo. Imamo još puno posla pred nama”,  kazala je gđa Barić.

Sanja Marušić, glavna sestra jedinice za novorođenčad SKB-a Mostar, istaknula je kako će mostarskim medicinskim sestrama iskustva usvojena na simpoziju biti iznimno dragocjena i korisna u njihovom daljnjem radu na promociji dojenja.

• 

• 

•