Home  /  Glas zdravlja

Održan simpozij o celijakiji: bolesnici kojima je hrana lijek

17. svibnja 2024.

Povodom Međunarodnog dana oboljelih od celijakije, 16. svibnja 2024. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, održan je znanstveno stručni simpozij pod nazivom Celijakija – bolest s tisuću lica. Simpozij je organizirao Medicinski fakultet SUM-a u suradnji sa Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar, Udrugom oboljelih od celijakije “Gluten free” u HNŽ i Liječničkom komorom HNŽ-a. Simpozij je okupio veliki broj stručnjaka iz ovog područja koji su svojim predavanjima na najbolji mogući način približili ovu bolest koja je posljednjih godina u porastu.

“Simpozij će nam reći sve o celijakiji, doista o bolesti s tisuću lica, koja osim medicinskog predstavlja i javno-zdravstveni problem te socijalno-psihološki problem. Današnji predavači će na sveobuhvatan način reći sve o ovoj bolesti, a studenti medicine, mladi liječnici i drugi stručnjaci s područja biomedicine, kao i sama javnost, će biti detaljno upoznati sa samom bolešću. Obradit će se svi aspekti ove bolesti koja ona sa sobom nosi, od genetike do liječenja, ali i do socijalno-psiholoških problema”, kazao je dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Ivan Ćavar. Naglasio je da ova bolest postoji oduvijek, ali zbog manjih dijagnostičkih mogućnosti otkrivala se u puno manjem opsegu. “Epidemiološka istraživanja su potvrdila da jedan posto svjetske populacije danas boluje od celijakije te kako se njezina učestalost i pojavnost povećavaju iz godine u godinu. Sigurno možemo reći da je danas učestalost celijakije veća u odnosu na razdoblje od prije 30 ili 40 godina. Jedan od glavnih razloga za to je industrijska obrada hrane, mi danas konzumiramo žitarice koje su industrijski obrađene i takve vrste kemijski prerađenog glutena predstavlja veliki problem”, dodao je prof. Ćavar.

“Jedan od motiva pokretanja Udruge je bila loša kvaliteta života, odnosno poteškoće s kojima su se oboljeli od celijakije susretali i dalje se susreću. To se posebno odnosi na održavanje stroge bezglutenske prehrane koja je jedini lijek za oboljele, što zbog visokih cijena tih namirnica, što zbog manjka financijske podrške cijelog sustava, ali nerazumijevanja okoline. Iz toga je nastala prirodna potreba za okupljanjem i djelovanjem kako bi smo okupili sve oboljele od celijakije, sve intolerantne na gluten i one koji iz bilo kojih drugih razloga ne smiju konzumirati gluten”, izjavila je predsjednica Udruge oboljelih od celijakije „Gluten Free“ Snježana Anić. Predsjednica Udruge naglašava kako se kod nas ne zna točan broj oboljelih od ove bolesti, ali da je bolest u stalnom porastu. Celijakija zahvaća sve, bez obzira na dob, spol… Kod djece se lakše prepoznaje jer izaziva neke klasične simptome, dok kod odraslih pravi veći problem i pojavljuje se kroz neka druga autoimuna oboljenja.

Voditelj Odjela za gastroenterologiju SKB Mostar, doc. dr. sc. Emil Babić, objašnjava da je problem što je najveći broj pacijenata nedijagnosticiran te da najveći broj osoba u odrasloj dobi ima anemije, malnutricije itd., a u dječjoj dobi su simptomi poput proljeva i slabijeg napredovanja. „Pretpostavka je da 80 posto ljudi čak i ne zna da uopće ima celijakiju. Ona se relativno lako dijagnosticira, a s druge strane je jako dobra terapija. Bezglutenska dijeta praktično te ljude pretvara u zdrave ljude i zbog toga organiziramo ovakve simpozije kako bi osvijestili opću populaciju”, naglasio je dr. Babić. Dodaje i kako na pojavu celijakije može utjecati  više čimbenika. “Danas imamo jako puno autoimunih bolesti, kada imate njihov porast onda ima i jako puno celijakije. Puno se više sada o tome misli, prije nije. Do 2010. godine se smatralo kako djeca jako teško mogu imati celijakiju, što je bilo apsolutno pogrešno. Također, bitnu stvar igra i dostupnost i izloženost glutenu, on je jeftin, može se jesti u jako velikim količinama i lako je dostupan”, rekao je dr. Babić.

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ Milenko Bevanda, ističe da oboljelima od celijakije treba pružiti potrebnu pomoć. „Ovo je specifična grupa bolesnika kojima je hrana zapravo lijek. Ako gledamo da se svim pacijentima moraju osigurati lijekovi onda na taj način moramo gledati i ove pacijente kako bi podržali inicijativu za što veće sufinanciranje njihovih potreba,“ zaključio je ministar Bevanda.

Posebno iznenađenje bilo je javljanje video pozivom Ivana Rakitića, prijatelja simpozija te nekadašnjeg nogometaša Hrvatske nogometne reprezentacije. On je rekao kako i sam ima istu bolest te poslao snažnu podršku svim oboljelima naglašavajući da se disciplinom, prehranom i pravilnim načinom života može živjeti normalno i doseći fantastične rezultate.

Home  /  Glas zdravlja

Glas zdravlja broj 15 – siječanj 2020

Novosti - skbm.ba
10. siječnja 2020.

Home  /  Glas zdravlja

Glas zdravlja broj 14 – siječanj 2019

Novosti - skbm.ba
10. siječnja 2019.

Home  /  Glas zdravlja

Glas zdravlja broj 13 – siječanj 2018

Novosti - skbm.ba
10. siječnja 2018.