Klinika za kožne i spolne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar ove godine će u sklopu kampanje „Euromelanoma2024“ obilježiti Europski dan borbe protiv melanoma.

Tijekom tri dana, od 27. do 29. svibnja 2024. godine  u ambulantama Klinike za kožne i spolne bolesti (Ul. Kralja Tvrtka bb – treći kat) od 12:00 do 14:00 sati bit će omogućeni dermatološki pregledi, bez prethodne narudžbe i uputnice.

Ciljevi kampanje Euromelanoma su besplatni pregledi kože koji bi omogućili rano prepoznavanje raka kože, ali i otkrivanje osoba sa melanomom ili drugim oblicima malignih tumora kože u ranom stadiju, kao i osoba sa povećanim rizikom za oboljevanje. Budući da je uočavanje promjena na koži moguće na vrijeme otkriti, od velikog je značaja educirati javnost o važnosti redovnog pregleda i samopregleda kože u otkrivanju suspektnih promjena u najranijoj fazi, kada je i mogućnost izlječenja potpuna.

Više informacija o svim aktivnostima kampanje euromelanoma 2024. može se pronaći na web stranici: www.euromelanoma.eu.

Povodom navedenog,predviđene su izjave za medije u ponedjeljak, 27. svibnja 2024. godine u 13:00 sati u Klinici za kožne i spolne bolesti.

XIX. Simpozij iz dječje kirurgije i urologije s međunarodnim sudjelovanjem svečano je otvoren 23. svibnja 2024. godine u amfiteatru Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Organizatori Simpozija su  Odjel za dječju kirurgiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Liječnička komora HNŽ.

Već 19. put zaredom Simpozij je okupio vrhunske svjetske stručnjake. Došli su gosti iz Kanade, Njemačke, Švicarske, Italije, Turske, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije te naravno iz svih kliničkih centara u Bosni i Hercegovini. Na dvodnevnom programu izvest će se 14 složenih operacija.

Uvodni govor održao je ravnatelj SKB Mostar prof. dr. sc. Ante Kvesić koji je također i predsjednik Organizacijskog odbora. Pozdravljajući sve nazočne istaknuo je ponos zbog vrhunskih operacija koje se izvode u Mostaru. “Svake godine na ovim simpozijima izvodimo oko 15 najzahtjevnijih operacija, zbog kojih su djeca ranije morala odlaziti u druge zemlje. Sada ih obavljamo ovdje u Mostaru, bez ikakvih formalnosti i uputnica“, naglasio je ravnatelj Kvesić.

Pozdravni govor je uz prof. Kvesića također održao i prof. dr. sc. Ivan Ćavar dekan Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru. ”Ujedno je ovo prilika da mladi liječnici, u prvom redu specijalizanti dječje kirurgije i urologije nauče nešto novo i upotpune nova znanja u području ovih oblasti. Također je ovo prilika da upoznaju uživo vrhunske liječnike iz svijeta i steknu nova prijateljstva”, rekao je dekan Ćavar.

Gradonačelnik Mario Kordić u svom govoru je istaknuo kako je Grad Mostar ponosan na ovaj simpozij i kako Mostar predstavlja centar u BiH kad je zdravstvo u pitanju. Dr. Kordić je ujedno poželio svim sudionicima uspješan rad te svim gostima dobrodošlicu u Mostar.

„Ministarstvo zdravstva i cijelokupna Vlada će prepoznavati i prepoznaje ovakve skupove i pomaže ove skupove koliko je njena mogućnost. Ja obećajem da ću i ubuduće dok budem ministar i dalje podržavati ovo što mi radimo kao liječnici“, rekao je ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ Milenko Bevanda.

Svečanosti Simpozija pridonio je predsjednik HNS BiH, prof. dr.sc. Dragan Čović: „Nakon prethodnog susreta veselili smo se novoj zgradi Pedijatrije, a za neki budući simpozij očekivat ćemo i druge, nove sadržaje ovdje. To je ono što nam treba, najznačajnija aktivnost koju danas možemo ponuditi svim žiteljima Bosne i Hercegovine, upravo je razina na koju je zdravstvo izraslo“,  ponosno je izjavio dr. Čović i proglasio Simpozij otvorenim.

U Centru za urgentnu medicinu i hitne prijame SKB Mostar je u periodu 18-19. svibnja 2024. održan drugi po redu tečaj USLS Winfocus, ultrazvuk u hitnoj i intenzivnoj medicini. Instruktori su bili dr. Vitka Vujanović i dr. Taja Rukavina, specijalisti urgentne medicine. Ukupno devet naših liječnika uspješno su usvojili nove vještine zahvaljujući kojima će u budućnosti donositi brže i kvalitetnije odluke u tretmanu njihovih pacijenata ali su stvorili i odličnu osnovu za dalje usavršavanje ultrazvučnog pregleda pacijenta kod kreveta.

Projekt kontinuirane medicinske edukacije u sklopu koga organiziramo i tečajeve ultrazvuka u hitnoj medicini odvija se pod pokroviteljstvom ravnatelja Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, prof. dr. sc. Ante Kvesića, kome se ovim putem zahvaljujemo na osobnom angažmanu.

Zahvaljujemo se i našim stalnim partnerima, predstavnicima tvrtke “Mepas d.o.o.” i tvrtke “Inel d.o.o.” koji kontinuirano sponzoriraju projekte kontinuirane medicinske edukacije na Centru za urgentnu medicinu i hitne prijame SKB Mostar.

Povodom Međunarodnog dana oboljelih od celijakije, 16. svibnja 2024. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, održan je znanstveno stručni Simpozij pod nazivom Celijakija – bolest s tisuću lica. Simpozij je organizirao Medicinski fakultet SUM-a u suradnji sa Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar, Udrugom oboljelih od celijakije “Gluten free” u HNŽ i Liječničkom komorom HNŽ-a. Simpozij je okupio veliki broj stručnjaka iz ovog područja koji su svojim predavanjima na najbolji mogući način približili ovu bolest koja je posljednjih godina u porastu.

“Simpozij će nam reći sve o celijakiji, doista o bolesti s tisuću lica, koja osim medicinskog predstavlja i javno-zdravstveni problem te socijalno-psihološki problem. Današnji predavači će na sveobuhvatan način reći sve o ovoj bolesti, a studenti medicine, mladi liječnici i drugi stručnjaci s područja biomedicine, kao i sama javnost, će biti detaljno upoznati sa samom bolešću. Obradit će se svi aspekti ove bolesti koja ona sa sobom nosi, od genetike do liječenja, ali i do socijalno-psiholoških problema”, kazao je dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Ivan Ćavar. Naglasio je da ova bolest postoji oduvijek, ali zbog manjih dijagnostičkih mogućnosti otkrivala se u puno manjem opsegu. “Epidemiološka istraživanja su potvrdila da jedan posto svjetske populacije danas boluje od celijakije te kako se njezina učestalost i pojavnost povećavaju iz godine u godinu. Sigurno možemo reći da je danas učestalost celijakije veća u odnosu na razdoblje od prije 30 ili 40 godina. Jedan od glavnih razloga za to je industrijska obrada hrane, mi danas konzumiramo žitarice koje su industrijski obrađene i takve vrste kemijski prerađenog glutena predstavlja veliki problem”, dodao je prof. Ćavar.

“Jedan od motiva pokretanja Udruge je bila loša kvaliteta života, odnosno poteškoće s kojima su se oboljeli od celijakije susretali i dalje se susreću. To se posebno odnosi na održavanje stroge bezglutenske prehrane koja je jedini lijek za oboljele, što zbog visokih cijena tih namirnica, što zbog manjka financijske podrške cijelog sustava, ali nerazumijevanja okoline. Iz toga je nastala prirodna potreba za okupljanjem i djelovanjem kako bi smo okupili sve oboljele od celijakije, sve intolerantne na gluten i one koji iz bilo kojih drugih razloga ne smiju konzumirati gluten”, izjavila je predsjednica Udruge oboljelih od celijakije „Gluten Free“ Snježana Anić. Predsjednica Udruge naglašava kako se kod nas ne zna točan broj oboljelih od ove bolesti, ali da je bolest u stalnom porastu. Celijakija zahvaća sve, bez obzira na dob, spol… Kod djece se lakše prepoznaje jer izaziva neke klasične simptome, dok kod odraslih pravi veći problem i pojavljuje se kroz neka druga autoimuna oboljenja.

Voditelj Odjela za gastroenterologiju SKB Mostar, doc. dr. sc. Emil Babić, objašnjava da je problem što je najveći broj pacijenata nedijagnosticiran te da najveći broj osoba u odrasloj dobi ima anemije, malnutricije itd., a u dječjoj dobi su simptomi poput proljeva i slabijeg napredovanja. „Pretpostavka je da 80 posto ljudi čak i ne zna da uopće ima celijakiju. Ona se relativno lako dijagnosticira, a s druge strane je jako dobra terapija. Bezglutenska dijeta praktično te ljude pretvara u zdrave ljude i zbog toga organiziramo ovakve simpozije kako bi osvijestili opću populaciju”, naglasio je dr. Babić. Dodaje i kako na pojavu celijakije može utjecati  više čimbenika. “Danas imamo jako puno autoimunih bolesti, kada imate njihov porast onda ima i jako puno celijakije. Puno se više sada o tome misli, prije nije. Do 2010. godine se smatralo kako djeca jako teško mogu imati celijakiju, što je bilo apsolutno pogrešno. Također, bitnu stvar igra i dostupnost i izloženost glutenu, on je jeftin, može se jesti u jako velikim količinama i lako je dostupan”, rekao je dr. Babić.

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ Milenko Bevanda, ističe da oboljelima od celijakije treba pružiti potrebnu pomoć. „Ovo je specifična grupa bolesnika kojima je hrana zapravo lijek. Ako gledamo da se svim pacijentima moraju osigurati lijekovi onda na taj način moramo gledati i ove pacijente kako bi podržali inicijativu za što veće sufinanciranje njihovih potreba,“ zaključio je ministar Bevanda.

Posebno iznenađenje bilo je javljanje video pozivom Ivana Rakitića, prijatelja Simpozija te nekadašnjeg nogometaša Hrvatske nogometne reprezentacije. On je rekao kako i sam ima istu bolest te poslao snažnu podršku svim oboljelima naglašavajući da se disciplinom, prehranom i pravilnim načinom života može živjeti normalno i doseći fantastične rezultate.