Ured za suradnju u području obrane Američkoga zapovjedništva za Europu donirao je suvremeni CT uređaj u vrijednosti od 695.356,95 eura Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, čime je znatno pridonio unaprjeđenju dijagnostičkih mogućnosti bolnice te poboljšanju kvalitete zdravstvene skrbi za pacijente.

Donaciju je svečano uručio pukovnik Drew Shepler, istaknuvši važnost partnerskih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine. Naglasio je kako su ovakve inicijative dio šireg nastojanja Sjedinjenih Američkih Država da ojačaju kapacitete partnerskih zemalja, s ciljem unaprjeđenja zdravstvenog sustava i kvalitete usluga za građane.

Ravnatelj SKB Mostar, prof. dr. sc. Ante Kvesić, izrazio je iskrenu zahvalnost na ovoj vrijednoj donaciji, naglasivši kako će novi CT uređaj omogućiti bržu i točniju dijagnostiku za tisuće pacijenata godišnje. Zahvalio je i u ime cijeloga bolničkog osoblja koje svakodnevno predano skrbi za zdravlje građana.

U organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Udruženja oboljelih od Morbus Chrona i ulceroznog kolitisa i Asocijacije gastroenterologa i hepatologa Bosne i Hercegovine, danas se na Medicinskom fakultetu održao simpozij kontinuirane medicinske edukacije pod nazivom “Svjetski dan upalnih bolesti crijeva: pacijent u fokusu – neprepoznata invalidnost” kao središnje obilježavanje svjetskog dana IBD-a u Bosni i Hercegovini. Simpozij je okupio stručnjake iz svih većih kliničkih centara BiH, uključujući Mostar, Sarajevo, Tuzlu i Banja Luku.

Glavni cilj simpozija bio je  podići svijest o prisutnosti i često kasnom prepoznavanju upalnih bolesti crijeva (IBD) s posebnim naglaskom na vrijeme koje se nameće kao ključan faktor jer rana dijagnoza i pravovremeno liječenje mogu dovesti do remisije bolesti, čime se sprječavaju trajna strukturna oštećenja i invaliditet. Također, jedan od prioriteta je informiranje i i educiranje samih pacijenata, ali i liječnika različitih specijalnosti koji nemaju iskustva s IBD-om, a u svakodnevnom radu mogu doći u kontakt s ovim bolesnicima.

Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Ivan Ćavar, naglasio je kako su edukacija medicinskog kadra i briga za pacijenta ključne odrednice djelovanja fakulteta te se osvrnuo na pozitivan rad Centra za kontinuiranu medicinsku edukaciju budući da isti svaki mjesec u središte medicinskog zbivanja na stol stavlja teme koje se od ogromne važnosti, kako za struku tako i za pacijente.

Prof.dr.sc. Emil Babić, voditelj Kliničkog odjela za gastroenterologiju SKB Mostar, upozorio je na sve izraženiji porast broja oboljelih od upalnih bolesti crijeva u Bosni i Hercegovini. Prema dostupnim podatcima, na svakih 100.000 stanovnika dolazi oko 400 oboljelih, dok u Mostaru trenutno liječenje prima oko 1.500 pacijenata s ulceroznim kolitisom. Posebno je naglasio kako je ključno skratiti vrijeme koje prođe od pojave simptoma do postavljanja točne dijagnoze – u BiH taj proces u prosjeku traje godinu dana, što je dvostruko dulje u usporedbi sa zapadnoeuropskim standardima. Također je ukazao na problem nedostatnih sredstava za provođenje suvremenih terapija, poput biološkog liječenja. Kada je riječ o simptomima Chronove bolesti, dr. Babić je objasnio da oni ovise o tome koji je dio probavnog trakta zahvaćen. U velikoj većini slučajeva bolest pogađa tanko crijevo – bilo samostalno ili u kombinaciji s drugim dijelovima. U tim situacijama pacijenti najčešće imaju bolove u trbuhu, grčeve i proljev. Ako je zahvaćeni dio bliže želucu, krv u stolici javlja se rjeđe. Nasuprot tome, kod upale debelog crijeva, prisutnost krvi u stolici je češća i često prvi znak zbog kojeg pacijenti potraže liječničku pomoć.

Prof. dr. Mirela Bašić Denjagić, predsjednica Asocijacije gastroenterologa i hepatologa Bosne i Hercegovine, skrenula je pažnju na ozbiljan nedostatak specijaliziranog kadra u području gastroenterologije, što predstavlja jedan od ključnih izazova u pružanju pravovremene i kvalitetne zdravstvene skrbi pacijentima s upalnim bolestima crijeva (IBD). Naglasila je kako pacijenti, zbog kompleksnosti same bolesti, često zahtijevaju kontinuiran nadzor, složenu terapiju te multidisciplinarni pristup, što je u praksi otežano zbog ograničenih ljudskih resursa. Uz to, dodatni problem predstavlja i činjenica da je IBD još uvijek često društveno stigmatiziran, što dovodi do toga da oboljeli, umjesto da pravovremeno potraže pomoć, bolest skrivaju, čime se produžava put do dijagnoze i pogoršava njihovo opće zdravstveno stanje.

Alma Hadžić, predsjednica Udruženja oboljelih od Morbus Crohna i ulceroznog kolitisa u BiH, istaknula je kako brojni pacijenti, osobito mlađe životne dobi, žive s ozbiljnim zdravstvenim teškoćama koje nisu vidljive na prvi pogled, ali značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje, kvalitetu života i mogućnost sudjelovanja u društvu. Zbog toga je, smatra ona, nužno da se upalne bolesti crijeva službeno priznaju kao oblik “nevidljivog invaliditeta”. Time bi se omogućila bolja pravna i socijalna zaštita pacijenata, pristup olakšicama na tržištu rada, obrazovanju i zdravstvenim uslugama, kao i smanjenje stigme koja još uvijek prati ovu dijagnozu. Hadžić je pozvala nadležne institucije da naprave konkretne korake prema institucionalnom prepoznavanju potreba IBD zajednice u Bosni i Hercegovini.