robe – set, vrećice, filtri i kartonska ambalaža za proizvodnju kapi za oči iz autolognog seruma za potrebe Transfuzijskog centra, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar

Odlaskom na jednodnevni izlet u park prirode Blidinje, u petak 10. svibnja 2024. godine, medicinske sestre iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar prigodno su obilježile Međunarodni dan sestrinstva koji se danas slavi u cijelome svijetu.

Osim rekreativnog uživanja u prirodi i neformalnog druženja, prigodno predavanje na temu „Naše medicinske sestre i njihova budućnost s osvrtom na moć i utjecaj ekonomije u zdravstvenoj njezi“ održala je dugogodišnja glavna medicinska sestra iz Kliničkog medicinskog centra Split, a već šest godina umirovljenica, Marija Županović, iako joj, kako su se svi na Blidinju uvjerili, ta definicija umirovljenice nimalo ne stoji, obzirom koliko i danas radi, ponajviše pišući i držeći predavanja o važnosti uloge medicinske sestre u cjelokupnom zdravstvenom sektoru.

U svom izlaganju temeljenom na bogatom profesionalnom iskustvu gdje je u 26 godina obavljanja posla glavne medicinske sestre KBC-a Split, tijekom kojih se izmijenilo sedam ravnatelja, istaknula kako medicinske sestre mogu učiniti čuda svojom dobrotom, iskrenošću, ali i zdravom kritikom.

Timski rad je svetinja našeg poziva

„Ono najljepše u sestrinstvu je da sestra uči sestru. Dolaze nam generacije koje po svom nahođenju nemaju ono što ste vi imali, a to su te snažne emocije. Neki su ginuli za te emocije, a danas je to sve slabije i slabije. U svim poslovima teško je raditi s ljudima bez emocija, u sestrinstvu pogotovo. Oni se zovu toksični ljudi i jedan takav dovoljan je da tim od 50 ljudi iznervira, poništi. Trenutno ih je 3 do 5 posto, a najnovija literatura spominje da ih ima 8 do 10 posto u svakom timu. Timski rad je svetinja našeg poziva“, pojasnila je Županović te podsjetila kako uvijek treba imati na umu četiri stupa sestrinstva. „Sagledaj čovjeka i pomozi mu prvo u fizičkom smislu, a zatim psihičkom, emocionalnom i socijalnom i što je jako važno u duhovnom smislu“, navela je te naglasila važnost duhovne komponente: „Kada ništa ne možete, približite se pacijentu, po mogućnosti sjednite kraj njega, nemojte biti s visine, držite ga za ruku i budite s njim dok izdahne. To su najveća djela. Sestrinstvo treba živjeti do kraja.“

Govoreći o percepciji sestrinstva u javnosti, istaknula je kako sestre dobivaju škrtu pohvalu što proizilazi iz činjenice da se međusobno rijetko pohvaljuju.    

Sestrama je iskazala želju i potrebu da ih krasi ljudskost, radišnost, ljubaznost i poštenje, a pored toga i urednost, vještina dobrog komuniciranja i nadasve sebedarja. „Sebedarje obogaćuje više vas nego one kojima ste pomogli“, iz bogatog osobnog iskustva poručila je umirovljena dugogodišnja glavna sestra KBC-a Split.

Poticajne riječi s predavanja izazvale su jako pozitivne reakcije nazočnih glavnih sestara i tehničara sa svih klinika i odjela iz SKB-a Mostar koje su im velika motivacija za bolji i predaniji rad u bolničkoj svakodnevnici.

Svoje zadovoljstvo zbog sestrinskog zajedništva i međusobnih razgovora nije krila ni glavna sestra SKB-a Mostar, Zdravka Lončar koja je svim medicinskim sestrama zaželjela sretan Međunarodni dan sestrinstva te se zahvalila Mariji Županović na poticajnom predavanju i dugogodišnjoj suradnji i pomoći.

Procjenjuje se da danas u svijetu ima preko 5 i pol milijuna medicinskih sestra, a oko 40 do 43 posto svih u sustavu zdravstva otpada na sestrinstvo.

„Imamo danas veliku pomoć tehnike, ona je uveliko olakšala rad, ali ljudske potrebe uvijek ostaju iste ili slične i malo što ih može olakšati osim ljudskih ruku i emocija. To je ono po čemu se razlikujemo od drugih zanimanja“, poručile su medicinske sestre povodom obilježavanja dana sestrinstva sa željom da budu još više posvećene pozivu medicinske sestre kojeg, kako su mnoge rekle, ne bi zamijenile ni za jedno drugo zanimanje na svijetu.

S velikim zadovoljstvom i radošću obavještavamo cjelokupnu javnost da je Klinika za dječje bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar od danas, 25. travnja 2024. godine, započela s radom u novoj zgradi koja se nalazi na Bijelom brijegu.

Zbog prilagodbe novim uvjetima rada, molimo za razumijevanje i strpljivost u narednim danima.

Danas se na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održao drugi međunarodni tečaj za zdravstvene djelatnike na temu „Važnost sustavnih preglednih radova u svakodnevnoj kliničkoj praksi“ u organizaciji Cochrane BiH, Cochrane Hrvatska, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru.  

Cochrane je neprofitna organizacija s više od 96.000 suradnika u više od 130 zemalja koji rade zajedno kako bi pripremili pouzdane i pristupačne informacije o zdravlju u obliku Cochrane sustavnih preglednih članaka bez ikakvog utjecaja komercijalnih sponzora i sukoba interesa.

Na samom početku tečaja, uspješan rad polaznicima poželio je ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, prof.dr.sc. Ante Kvesić koji je istaknuo kako SKB Mostar oduvijek podupire sve inovativnosti u radu koje će rezultirati boljom uslugom pacijentima, a po onome što zna, primjena  Cochrane-a jedna je od takvih stvari.

Ispred Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru nazočnima se obratio doc.dr.sc. Antono Markotić te ispred Fakulteta zdravstvenih studija doc.dr.sc. Josip Šimić koji su naglasili kako su jako zainteresirani da budu podupiratelji promocije Cochrane-a među studentima u svojim institucijama.

Cochrane Bosna i Hercegovina osnovan je 2018. godine, a prof.dr.sc. Filipa Markotić prva je osoba iz Bosne i Hercegovine koja je sudjelovala u izradi Cochrane sustavnog pregleda. U svom obraćanju nije krila zadovoljstvo što kao voditeljica Cochrane BiH može potvrditi da iako sporo, sustavni pregledni radovi bilježe sve veći interes i primjenu među liječnicima SKB Mostar, a i drugih medicinskih centara u BiH. Tu činjenicu potvrdila je i prof.dr.sc. Svjetlana Grgić, predsjednica organizacijskog odbora ovog tečaja i nositeljica ideje o važnosti Cochrane-a u svakodnevnoj kliničkoj praksi. „Upravo ti sustavni pregledni radovi predstavljaju zlatni standard za donošenje odluka pri liječenju pacijenata“, naglasila je prof. Grgić.

Govoreći o medicini zasnovanoj na dokazima, voditeljica Cochrane Hrvatska, prof.dr.sc. Irena Zakarija-Grković rekla je kako često ni sami zdravstveni djelatnici ne znaju kako postoji cijela hijerarhija dokaza u medicini, a upravo se Cochrane temelji na najkvalitetnijim dokazima. „Živimo u vremenu infodemije te je nekada zaista teško znati koji su podaci pouzdani, a koji manje pouzdani. Upravo se time bavi Cochrane čiji članove izrađuju sustavne pregledne članke gdje traže sve dokaze iz određenog područja medicine, kritički ih analiziraju te onda sažimaju da bi došli do prave istine“, pojasnila je prof. Zakarija-Grgović ističući kako sve ide dosta sporo te podsjetila na činjenicu kako je otprilike potrebno 20 godina da se spoznaje iz znanosti primjene u praksi te navela svoj osobni primjer: „Ja sam sudjelovala u izradi Cohraneovog sustavnog pregleda o liječenju zastojnih dojki kod dojilja jer je medicina dojenja inače područje moga rada. Mi smo pronašli da ima nekih dokaza za hladne obloge poput hladnog kupusovog lišća. U početku su se ljudi tome smijali jer su mislili da je to „bablja priča“, ali smo pronašli dokaze da to zaista može u određenoj mjeri pomoći. To je dovelo do promjene prakse u Splitskom rodilištu gdje se sada nabavlja i drži kupus za žene koje imaju zastojne dojke.“ Na tečaju koji je bodovan od Liječnike/ljekarske komore HNŽ/HNK sudjelovalo je osam predavača i 15 polaznika.