Prva transkateterska perkutana implantacija aortne valvule (TAVI) uspješno je izvedena  jučer, 2. listopada 2025. godine u Odjelu za intervencijsku kardiologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Zahvat je izveo prof.dr.sc. Joško Bulum, voditelj Odjela za intervencijsku kardiologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb  uz medicinski tim iz SKB Mostar, predvođen voditeljem Odjela za kardiologiju mr. sc. Darkom Markota.

TAVI  je minimalno invazivna procedura za liječenje aortne stenoze, suženog aortnog zaliska, koja zamjenjuje oštećeni zalistak novim uz pomoć katetera. Umjesto operacije na otvorenom srcu, TAVI koristi kateter koji se uvodi kroz krvni sud u preponi kako bi se ugradio novi biološki zalistak unutar starog. Postupak je namijenjen pacijentima visokog ili umjerenog rizika za konvencionalnu kiruršku operaciju srca, a omogućava brži oporavak i poboljšanje kvalitete života. 

TAVI zahvat, koji traje oko sat vremena, izveden je, po prvi put u Mostaru, kod dva bolesnika s teškom aortnom stenozom iz Hercegovačko-neretvanske županije, starosti 81 i 83 godine.

O svemu što je prethodilo ovom velikom danu za Odjel kardiologije u SKB Mostar, dr. Markota je rekao: „Pripreme za izvođenje zahvata u našoj kući traju već pola godine. Pristup metodi je multidisciplinaran. Naime, od prvog kontakta s bolesnikom do implantacije valvule potrebno je napraviti niz različitih pretraga, a primarno ehokardiografiju koja bolesnika svrstava u skupinu mogućih kandidata za TAVI. Potom slijedi daljnja obrada koja uključuje koronarografiju te eventualno i istovremeno intervencijsko rješavanje mogućih stenoza koronarnih arterija, radiološka pretraga MSCT aorte po TAVI protokolu. Na osnovu prikupljenih podataka o bolesniku, u konačnici, tim liječnika (intervencijski kardiolog, radiolog, kardijalni kirurg, kardioanesteziolog) odlučuje zajedno o pristupu i načinu daljnjeg liječenja odnosno je li pacijent kandidat za klasičnu kardiokiruršku intervenciju sa zamjenom valvule  ili  novu metodu TAVI.“

Uz napomenu kako je stenoza aortne valvule najčešća srčana greška u zapadnom svijetu čija se prognoza značajno pogoršava pojavom simptoma, dr. Markota je pojasnio kako se ranije, radi nepostojanja alternativnih načina liječenja, jedna trećina bolesnika s teškom aortnom stenozom nije operirala iz razloga visokog operativnog rizika. „Da bi se i ovim bolesnicima omogućilo liječenje razvijena je metoda – kateterom potpomognuta implantacija aortne valvule (“transcatheter aortic valve implantation” – TAVI). Metoda se brzo tehnički razvijala, optimizirana je razvojem predoperativne slikovne dijagnostike, uvedeni su različiti tipovi proteza te je tehnika implantacije značajno poboljšana tako da danas indikacijsko područje obuhvata gotovo sve bolesnike starije od 70 godina s teškom simptomatskom aortnom stenozom. Edukacijom i osposobljavanjem stručnog kadra na Odjelu za kardiologiju, naši pacijenti od danas imaju mogućnost da urade ovu metodu u našoj ustanovi što je do sada bila rijetkost u cijeloj BiH, te su pacijenti morali ići u inozemstvo“, rekao je dr. Markota te se zahvalio prof. Bulumu na nesebičnoj pomoći i prilici da surađuju s KBC Zagreb kao i čitavom medicinskom timu koji su sudjelovali u pripremi i izvođenju procedure. „Uspjeh zahvata zasluga je timskog rada“, istaknuo je dr. Markota.

Prof. Bulum je rekao kako se radi o novijoj metodi koja se u svijetu počela izvoditi od 2002. godine, dok se na Rebru izvodi već 12 godina.

„Godišnje izvedemo oko 180 ovakvih zahvata na Rebru“, dodao je te potom iskazao zadovoljstvo zbog suradnje s mostarskim timom: „Moram pohvaliti dr. Markotu i njegov tim. Mogu reći da sam radio u jako puno centara i uvodio ovu metodu, ali sa sigurnošću mogu reći da je ovo bolnica  gdje smo najlakše počeli jer je ekipa dobro organizirana, predani su radu, marljivi, tako da je bilo zadovoljstvo raditi. Nije ništa bilo opterećujuće što zna biti kada dođete u novu bolnicu gdje prvi put radite“, naglasio je prof. Bulum te istaknuo kako mu, kao rođenom Metkovčaninu, dolazak u južnije krajeve predstavlja profesionalno ali i osobno, veliko zadovoljstvo.

Prof. Bulum je pojasnio kako su jednokratni troškovi ovog zahvata jeftiniji za zdravstveni sustav nego dugogodišnja skrb o ovakvim bolesnicima. „Ova metoda daje odlične rezultate liječenja jer nakon zahvata, pacijenti već nakon šest sati mogu ustati, a teoretski već sutra mogu ići kući, a zapravo druga opcija i ne postoji jer je klasični kirurški zahvat prerizičan te su ti pacijenti osuđeni na stalna gušenja, česte odlaske u Hitnu pomoć, hospitalizacije u bolnicama itd.“

Procedura cjelokupnog zahvata košta oko 23.000 eura i za sada punu cijenu snose županijski zavodi za zdravstveno osiguranje Hercegovačko – neretvanske i Hercegbosanske  županije.

Osim navedenih akcija krv se može darivati svakim radnim danom u prostorijama Transfuzijskog centra SKB Mostar u vremenu od 7:30 do 14:30 sati.

Za više informacija pratite našu Facebook stranicu Transfuzijski centar SKB Mostar ili nas pozovite na službeni broj 036/343-465 Transfuzijski centar SKB odjel za promidžbu dobrovoljnog darivanja krvi.

Download

• Video...
• Odluka ZZO HNŽ o oslobađanju premije...

U srijedu, 1. listopada 2025. godine u Mostaru je održana prva Konferencija posvećena strateškom projektu iz zdravstva Lifegate. Glavni cilj projekta je omogućiti građanima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore jednako dostupan, kvalitetan i suvremen pristup prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju raka pluća te kardiovaskularnih bolesti.

Strateški značaj projekta vrijednog oko 9,5 milijuna eura prepoznala je Europska komisija i odlučila ga podržati kroz sufinanciranje u iznosu od 85%. Od tog iznosa više od 6 900 000 eura izravno je usmjereno na nabavu najsuvremenije medicinske opreme u partnerskim institucijama.

Na svečanosti su o važnost ovog projekta govorili projektni partneri kao i federalni ministar zdravstva dr. Nediljko Rimac, ministrica zdravstva Republike Hrvatske doc. dr. sc. Irena Hrstić, te ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman.

Ravnatelj SKB Mostar, prof. dr. sc. Ante Kvesić, zahvalio je svima na podršci, posebno istaknuvši kontinuiranu pomoć premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Dragana Čovića, naglasivši njihovu ulogu u jačanju mostarske bolnice i samog projekta.

Nadam se, i mogu obećati, da ćemo u bolnici učiniti sve kako bi ovakva okupljanja, usmjerena na strateške projekte koji donose poboljšanja zdravstvene usluge, bila što češća – na zadovoljstvo i djelatnika i naših pacijenata, poručio je ravnatelj Kvesić.

Ministrica zdravstva RH Irena Hrstić u svom obraćanju ponosno je istaknula kontinuiranu podršku Vlade RH Sveučilišnoj Kliničkoj Bolnici Mostar. Od 2018. do danas, kroz značajna ulaganja i donacije medicinske opreme i lijekova, osigurana je stabilna i kvalitetna zdravstvena skrb za pacijente koji gravitiraju SKB Mostar, ključnom središtu zdravstvene zaštite za Hrvate u BiH.

Poseban naglasak stavljen je na važnost LIFEGATE projekta kao dokaza da su suradnja, znanje i zajednička energija ključne stavke u preobrazbi zdravstvenih sistema u regiji. Kroz LIFEGATE, kako navodi ravnatelj Kliničkog Centra Crne Gore dr. Aleksandar Radović, biti će omogućena rana dijagnostika, modernizacija onkološkog i kardiološkog liječenja, kao i kontinuirana edukacija zdravstvenih djelatnika. Na taj način ne samo da ćemo ojačati otpornost naših zdravstvenih sistema, već ćemo i otvoriti vrata inovacijama koje će direktno unaprijediti kvalitetu života onih kojima smo dužni pomoći, naglasio je dr. Radović.

Dr. Krešimir Tomić, prof.dr.sc. Eduard Vrdoljak, prof.dr.sc. Jadranka Šeparović i prof.dr.sc. Natalia Dedić Plavetić predstavili su viziju projekta te očekivane rezultate, a održana su i uvodna stručna izlaganja koja su predstavila radne pakete.

Završni govor održala je prof. dr. sc. Kristina Galić, zamjenica ravnatelja i pročelnica Odjela za plućne bolesti SKB Mostar, koja je naglasila važnost projekta za poboljšanje kvalitete života pacijenata te omogućavanje pristupa najnovijim metodama liječenja.

Nakon službenog dijela konferencije, projektni timovi nastavili su rad kroz dvije radionice, tijekom kojih su definirani zadaci i uloge svih partnera u implementaciji projekta.

Povodom održavanja navedene konferencije, ministrice iz Republike Hrvatske iskoristile su dolazak u Mostar te posjetile novu zgradu Klinike za dječje bolesti. Menadžment SKB Mostar, predvođen ravnateljem Kvesićem, zahvalio im je na svemu što čine za našu bolnicu.

U Mostaru je jučer održana uvodna konferencija strateškog EU projekta „LIFEGATE“ koji se realizira u okviru prekograničnog Interreg IPA programa Hrvatska–Bosna i Hercegovina–Crna Gora 2021.–2027. Riječ je o projektu koji će stanovnicima pograničnih područja triju država omogućiti kvalitetnije javno zdravstvo u segmentu borbe protiv karcinoma i kardiovaskularnih bolesti.

Ukupna vrijednost projekta LIFEGATE iznosi 9,5 milijuna eura, koji se u 85% iznosu sufinancira iz EU fondova. Glavni projektni partner je Sveučilišna klinička bolnica Mostar koja će koordinirati šest partnerskih zdravstvenih institucija.

Uvodnoj konferenciji su prisustvovali ravnatelj SKB Mostar Ante Kvesić, šef Sektora za programe teritorijalne saradnje i pomoćnik direktorice Direkcije za Evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Tarik Džajić, ministar zdravstva Federacije Bosne i Hercegovina Nediljko Rimac, generalni direktor Direktorata za evropsku teritorijalnu saradnju Ministarstva evropskih poslova Crne Gore Miloš Marković, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske Nataša Mikuš Žigman, ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić i predstavnik Ureda EU u Mostaru Petar Kraljević.

U sklopu projekta implementirat će se programi rane detekcije srčanih oboljenja i karcinoma, organizirati niz edukacija medicinskog osoblja, te nabaviti najmodernija medicinska oprema koja uključuje i dijagnostički program umjetne inteligencije. Uz to, razvit će se i program genetskog savjetovanja i testiranja za nasljedne karcinome. Ta ulaganja u konačnici će podiži kvalitetu života stanovnika pograničnih područja.

U okviru Interreg IPA programa Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2021.-2027. osigurano je više od 117 milijuna eura za projekte koji povećavaju kvalitetu života građana u brojnim područjima. To jasno pokazuje dobrobiti članstva u Europskoj uniji i pridonose prijateljskoj suradnji triju država. Dosad su ugovorena 33 redovna projekta i četiri strateška projekta. Najkasnije početkom 2026. ugovorit će se i preostali projekti.

Više informacija:

https://interreg-hr-ba-me.eu/

https://interreg-hr-ba-me.eu/project/project-library/lifegate/

Download

• ...