Hitni pacijenti iz doline Neretve i sa područja Vrgorca bit će zbrinjavani u SKBM

Početkom lipnja ove godine u Zagrebu je potpisan Sporazum o liječenju hitnih pacijenata  iz doline Neretve i područja Vrgorca u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar (SKBM).

Prema Sporazumu kojeg su potpisali predstavnici Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, ministarstva zdravstva FBiH i SKBM, radi se o pacijentima sa srčanim i moždanim udarom te pacijentima s politraumom i teško bolesnoj djeci.

„Sigurni smo da možemo adekvatno odgovoriti na sve zahtjeve i pružiti pacijentima sve medicinske usluge koje mogu dobiti i u splitskoj i dubrovačkoj bolnici“, izjavio je ravnatelj SKB Mostar prof. dr. Ante Kvesić u petak 14. lipnja na sastanku u Mostaru, organiziranom povodom potpisivanja Sporazuma.

Ravnatelj Ante Kvesić naglasio je kako bolnica ima sve kapacitete te su apsolutno otvoreni pacijentima iz doline Neretve, koji su prije 1991. i gravitirali toj zdravstvenoj ustanovi.

Naglasio je kako je zbrinjavanje hitnih pacijenata nastavak uspješne suradnje s Hrvatskom koja odavno, i sa stručnog i sa financijskoga stanovišta, pomaže rad SKB Mostar.

Dogovor ministra zdravstva RH Milana Kujundžića s ravnateljem SKB-a Mostar Antom Kvesićem i ministrom zdravstva FBiH dr. Vjekoslavom Mandićem samo je formaliziranje onoga što u stvarnosti već funkcionira. Brojni pacijenti iz RH već koriste usluge u toj zdravstvenoj ustanovi. Jednako kao što ih i mnogi iz BiH dobivaju u bolnicama u RH.

„Mi u struci znamo da bolnica u Mostaru može pružiti vrhunsku uslugu kada je riječ o moždanom i srčanom udaru i politraumi, uključujući i neurokiruršku traumu, kao i pomoć životno ugroženoj djeci kada je potrebna unutar nekoliko minuta“, izjavio je hrvatski ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Po njegovim riječima, bolnica u Mostaru ima ljudske resurse kojima može pozavidjeti bilo koja bolnica u Hrvatskoj.

„Ovim sporazumom pacijenti doline Neretve dobivaju, jer će ići u prvorazrednu bolnicu do koje će stizati unutar 30-ak minuta i dobiti uslugu na najvišem nivou“, dodao  je hrvatski ministar zdravstva.

Govoreći o tehničkoj strani realizacije sporazuma, direktorica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević kazala je da su tokom proteklih dana utvrđena tri protokola, i to protokol o intervencijama i kontraindikacijama, protokol o hitnom prijelazu granice i protokol o najavama pacijenata i dolasku u SKB Mostar.

Podršku su na sastanku u petak iskazali i predstavnici Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K, Vlade HNŽ/K, Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

“Primaljstvo u službi zdravlja majke i novorođenčeta”

U petak, 7. lipnja 2019. održan je 5. znanstveni simpozij primalja sa međunarodnim sudjelovanjem „Primaljstvo u službi zdravlja majke i novorođenčeta“, u organizaciji Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Klinike za ginekologiju i porodništvo Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i Komore primalja/babica HNŽ/K.

Težište ovogodišnjeg simpozija imao je za cilj jačanje uloge primalja u okviru javnog zdravstva, promocije zdravlja, žena i obitelji i smanjenja mortaliteta i morbiditeta majki i djece.

Predsjednica Organizacijskog odbora simpozija mr. sc. Olivera Perić ukazala je na važnost i ulogu primalje u rađanju: “Kvalitetna skrb trenutno predstavlja glavno pitanje u kreiranju poboljšanja zdravlja majke i novorođenčadi. Činjenica je, da dobro educirane i zakonski podržane primalje mogu promijeniti zdravstveni sustav i osigurati kvalitetu zdravlja za svaku ženu i novorođenče. Stoga je cilj ovog simpozija ukazati na potrebu za jačom regulacijom i nastavkom stručnog obrazovanja primalja kako bi se zajamčila velika kvaliteta primaljske skrbi”.

Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić izrazio je posebno zadovoljstvo što se veći dio simpozija odnosi na komunikaciju. Istaknuo je kako je komunikacija ključ uspjeha svake profesije, a osobito je važna u zdravstvu. “Današnji simpozij dat će svoje određene rezultate, jer se tiče edukacije. Tko želi napredovati, ne smije se bojati educirati. Ovo su plodovi rada Fakulteta zdravstvenih studija, plodovi rada Klinike za ginekologiju i porodništvo, plodovi rada Medicinskog fakulteta, plodovi Sveučilišta u Mostaru”, zaključio je gospodin rektor.

Simpozij je otvorila prodekanica za nastavu Fakulteta zdravstvenih studija i predstojnica Klinike za ginekologiju i porodništvu SKB Mostar prof. dr. sc. Vajdana Tomić kazavši: “Zbog iznimne specifičnosti i odgovornosti primaljskog zanimanja, SZO preporučuje obrazovanje primalja na visokoj razini. Veliki napredak prenatalne medicine, uvođenje visokih tehnoloških standarda u proces primaljske njege, nameću potrebu naobrazbu primalja isključivo na visokoškolskoj razini, kako bi mogle samostalno voditi trudnoću i porođaj u bolnici te pravovremeno prepoznati patološku trudnoću i trudnicu na vrijeme uputiti specijalisti. Slijedeći preporuke SZO kao i dobru kliničku praksu onih najboljih u svijetu, prije pet godina pokrenuli smo na Fakultetu zdravstvenih studija Studij primaljstva, koji je prvi i jedini u Bosni i Hercegovini”.  

Nakon svečanog otvorenja simpozija te brojnih stručnih i aktualnih predavanja, održane su i radionice na Fakultetu zdravstvenih studija.

Svečano otvorenje 16. simpozija iz dječje kirurgije i urologije sa međunarodnim sudjelovanjem, u organizaciji  Kliničkog odjela za dječju kirurgiju Sveučilišne kliničke bolnice  Mostar u  suradnji sa Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru i Liječničkom/Ljekarskom komorom HNŽ/K,  upriličeno je u četvrtak 30. svibnja u amfiteatru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Brojna aktualna predavanja te izvođenje kompleksnih operativnih zahvata su sudionici simpozija mogli pratiti direktno iz sale putem video linka u amfiteatru i u petak 31. svibnja.

Uvodni govor održao je predsjednik Organizacijskog odbora,  ravnatelj SKB Mostar prof.dr.sc.  Ante Kvesić, pozdravljajući nazočne goste i predavače naglasio kako  je ovaj simpozij prerastao u tradiciju, dodajući kako se već radi na pripremi  17. simpozija.

Pacijenti su dolazili iz cijele Bosne i Hercegovine, čak dva pacijenta su iz Hrvatske, točnije iz Istre.

Uz ravnatelja Kvesića pozdravni govor održali su i glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara,  gospođa Radmila Komadina, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K – dr.sc. Goran Opsenica i dr.sc. Dragan Čović – predsjednik Hrvatskog Narodnog Sabora i predsjednik HDZ-a BiH .

Ministar Opsenica je govorio o samim početcima SKB Mostar i putu prema uspjehu koji nije bio nimalo jednostavan, o snovima i vizijama na putu prema uspjehu. „Svi ljudi imaju vizije i snove, a neki ih i ostvare. Rijetki su oni koji svoje snove i vizije stavljaju iznad svega, ugrožavajući vlastito zdravlje“, misleći pritom na ravnatelja Kvesića.

I ove godine okupili su se vodeći svjetski stručnjaci iz područja  dječje kirurgije, iz Amerike, Engleske, Švicarske, Indije itd. Prvi put nazočili su prof.dr.sc. Aseem Ravindra Schulka iz Cincinnatia (SAD) i prof.dr.sc. Rakesh S. Joshi iz Ahmedabada (Indija).

Profesor Rakesh, koji inače radi u jednoj od najvećih bolnica u Indiji, je izrazio zadovoljstvo i oduševljenje svojim prvim sudjelovanjem na ovom velikom  događaju te naglasio kako je veliki uspjeh što se ovaj simpozij održava već 16. put zaredom.

Također je spomenuo kako u Indiji ne postoji subspecijalizacija iz dječje kirurgije, npr . plastična kirurgija, kod njih dječji kirurzi operiraju sve te da, iako nemaju veliki odjel, izvode u prosjeku 250 operacija godišnje.

Jedan od sudionika simpozija koji je svake godine nazočan, prof.dr.sc. Darko Kropfl iz Essena  u  Njemačkoj rekao je: „Svaki dolazak je novi izazov. Na ovaj način se stvara jedna mreža koja mnoge od nas vodi dalje na našem putu“.

„Ličnost u psihijatriji“

16. „Mostarska psihijatrijska subota“,  koja  je i ove godine okupila  veliki broj stručnjaka, održana  je 1. lipnja 2019. godine u Mostaru, u prostorijama hotela Mostar. Simpozij je organizirala Klinika za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, u suradnji s Udrugom psihijatara u Bosni i Hercegovini i Liječničkom komorom Hercegovačko-neretvanske županije.

Ovaj simpozij se tradicionalno održava već 16. godinu zaredom i obrađuje aktualne psihijatrijske teme, a ove godine tema je bila „Ličnost u psihijatriji: značenje  u prevenciji, nastanku i liječenju duševnih smetnji“.

Održana   su jako zanimljiva predavanja koja za cilj imaju podizanje razine znanja i praćenje najnovijih trendova u oblasti značenja ličnosti u psihijatriji, a sve u svrhu bolje i učinkovitije pomoći pacijentima, poput: „Ličnost i tipologija ovisnika o alkoholu“, „Od simptoma do ličnosti“, „Karakteristike ličnosti patoloških kockara“, „Novi pristup u dijagnostici i razumijevanju poremećaja ličnosti: bliži li se pomak paradigme u personologiji?“, „Crte ličnosti poremećaji ishrane“ i drugo.

Predsjednik Organizacijskog odbora prof. dr. sc. Dragan Babić je istaknuo: „Iako je psihijatrija kao struka jako napredovala, poznato je da je još uvijek ličnost zagonetka nad zagonetkama jer svatko ima svoje posebnosti i pitanje je zašto netko u nekim situacijama reagira ovako, zašto netko „ode“ u bolest a netko ne, zašto netko ozdravi brže a netko teže i drugo. Ove godine ćemo to detaljno obraditi“.

Održano predavanje o radiokirurškom liječenju tumora

Sveučilišna klinička bolnica Mostar organizirala je predavanje na temu „Suvremeno radiokirurško liječenje tumora“ koje je održano u amfiteatru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u petak, 24. svibnja 2019. godine.

Na početku predavanja goste i predavače su pozdravili ravnatelj SKB Mostar, prof.dr.sc. Ante Kvesić  i dekan Medicinskog fakulteta  Sveučilišta u Mostaru prof.dr.sc. Milenko Bevanda.

Uvodno predavanje održao je prof. dr. sc. Dragan Schwarz, u sklopu kojeg je prikazan  kratak film „Radiochirurgia Zagreb“,  koji slikom govori što je to zapravo radiokirurgija.

Prof. Schwarz je naglasio kako je projekt radiokirurgija u trećoj završnoj fazi, imenom hibridna radiokirurgija.

„Hibridna radiokirurgija će postati ključ u terapiji onkoloških pacijenata“,  rekao je prof. Schwarz. U svom izlaganju naglasio je važnost multidisciplinarnog pristupa u radiokirurškom liječenju pacijenata, što je jedna od ključnih preduvjeta za uspjeh u ovakvom načinu liječenja.

O radiokirurgiji i radioterapiji  drugih  organa kao što su jetra, pluća i prostata govorili su liječnici iz klinike Radiochirurgia Zagreb:  prof.dr.sc. Leonardo Patrlj, prof.dr.sc. Igor Nikolić i dr. Hrvoje Kaučić.

O neuroradiokirurgiji riječ je imao prof.dr.sc. Josip Paladino, koji je prvi pokrenuo radiokirurgiju mozga u Republici Hrvatskoj.