Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru danas je započeo znanstveno-stručni simpozij „InfoMed 2026“, posvećen temi „(R)evolucija bolničkih informacijskih sustava uz pomoć umjetne inteligencije“. Skup je okupio brojne stručnjake iz područja medicine, informatike i upravljanja zdravstvenim sustavima, s ciljem razmjene znanja i iskustava o primjeni suvremenih tehnologija u zdravstvu.

U uvodnim izlaganjima istaknuto je kako umjetna inteligencija više nije koncept budućnosti, već stvarnost koja značajno mijenja način dijagnosticiranja, liječenja i upravljanja zdravstvenim sustavima. Bolnički informacijski sustavi pritom sve više prerastaju u inteligentne partnere zdravstvenim djelatnicima, pomažući u donošenju odluka, optimizaciji procesa i unapređenju kvalitete skrbi za pacijente.

Voditeljica Službe za informatiku SKB Mostar, Ana Ravić, istaknula je kako je tehnologija danas neizostavan dio medicine. Naglasila je da su u SKB Mostar već uvedeni brojni sustavi, uključujući bolnički, laboratorijski i radiološki informacijski sustav.

„U pripremi je i novi informacijski sustav s unaprijeđenim podacima o medicinskim kartonima pacijenata, koji će omogućiti bolje povezivanje svih bolničkih odjela“, istaknula je.

O sigurnosnim izazovima govorio je Tomislav Karakaš iz KBC Sestre milosrdnice, upozorivši kako, uz brojne prednosti, umjetna inteligencija nosi i određene rizike. Posebno je istaknuo važnost kibernetičke sigurnosti, navodeći da je prema istraživanjima svaki peti napad usmjeren upravo na zdravstveni sektor. „Umjetna inteligencija treba ostati alat i podrška liječnicima, koji moraju zadržati ključnu ulogu u donošenju odluka“, naglasio je Karakaš.

Na svečanosti otvorenja sudionicima su obratio prof.dr. Danijel Pravdić, prodekan za znanost Medicinskog fakulteta koji je istaknuo važnost korištenja umjetne inteligencije kako u kliničkoj tako i akademskoj praksi.

Ravnatelj SKB Mostar, prof.dr. Ante Kvesić je također istaknuo kako nova vremena donose nove tehnologije koje treba koristiti, ali i kontrolirati, naglasivši da je budućnost već stigla te da je ključno primjenjivati je na odgovoran način.

Predsjednica Vlade Hercegovačko – neretvanske županije Marija Buhač čestitala je organizatorima na otvaranju ovako važnih tema za zdravstveni sustav, izrazivši očekivanje da će simpozij rezultirati konkretnim i poticajnim zaključcima za daljnji razvoj zdravstvene prakse. Tim riječima proglasila je simpozij službeno otvorenim.

Simpozij „InfoMed 2026“ nastavlja se kroz niz predavanja i panel rasprava, tijekom kojih će sudionici dodatno razmotriti izazove i prilike koje umjetna inteligencija donosi suvremenoj medicini.

Zahvaljujući nabavi novog softvera za MR uređaj, Sveučilišna klinička bolnica Mostar nastavlja s modernizacijom dijagnostičkih i tehnoloških kapaciteta, te je prošli mjesec uvedena nova dijagnostička metoda, perfuzija mozga na magnetnoj rezonanci (MR perfuzija mozga).

Primjena ove metode osobito je značajna kod pacijenata s tumorskim promjenama moždanog parenhima, kako u fazi postavljanja dijagnoze, tako i u praćenju stanja nakon operativnih zahvata. Projekt je realiziran zajedničkim radom menadžmenta SKB Mostar, Kliničkog zavoda za radiologiju te Klinike za neurokirurgiju.

Unaprijeđen radiološki informacijski sustav (RIS)

Paralelno s uvođenjem novih dijagnostičkih metoda, implementiran je i sustav za diktiranje i izradu specijalističkih nalaza kroz radiološki informacijski sustav (RIS).

„Novi sustav koristi tehnologiju automatskog prepoznavanja glasa uz podršku umjetne inteligencije, čime se skraćuje vrijeme izrade nalaza, smanjuje mogućnost pogreške te liječnicima omogućuje više vremena za analizu medicinske dokumentacije. Rezultat su kvalitetniji i precizniji nalazi za pacijente“, pojasnio je prof. dr. sc. Vedran Markotić predstojnik Kliničkog zavoda za radiologiju.

Dodatno, izvršena je i nadogradnja slikovnog radiološkog sustava SECTRA implementacijom naprednog softverskog rješenja VITREA. Ova nadogradnja omogućava specijalistima radiologije korištenje sofisticiranih alata za analizu CT i MR pretraga, precizniju obradu slikovnog materijala te otvara mogućnost uvođenja novih dijagnostičkih procedura. Obje inicijative, RIS i VITREA, rezultat su suradnje Kliničkog zavoda za radiologiju i Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K, a realizirane su u svim bolnicama na području HNŽ/K.

Ovim ulaganjima SKB Mostar potvrđuje svoju opredijeljenost za kontinuirano unapređenje zdravstvene skrbi, uz primjenu suvremenih tehnologija i stalnu edukaciju medicinskog osoblja, sve s ciljem pružanja što kvalitetnije usluge pacijentima.

Osim navedenih akcija krv se može darivati svakim radnim danom u prostorijama Transfuzijskog centra SKB Mostar u vremenu od 7:30 do 14:30 sati.

Za više informacija pratite našu Facebook stranicu Transfuzijski centar SKB Mostar ili nas pozovite na službeni broj 036/343-465 Transfuzijski centar SKB odjel za promidžbu dobrovoljnog darivanja krvi.

Download

• Video...
• Odluka ZZO HNŽ o oslobađanju premije...

Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače sinoć je bio u znaku ljubičaste boje. Na taj način Mostar je, na inicijativu Klinike za neurologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, obilježio Dan borbe protiv epilepsije (ljubičasti dan).

Epilepsija se davno nekada smatrala bolešću koju uzrokuju zlodusi, onda su je prebacili na područje psihičkih bolesti, da bi danas konačno bila smještena tamo gdje joj je mjesto, odnosno, na područje neuroloških bolesti. Unatoč tome, priča o ovome oboljenju je i danas obavijena velom stida, a oboljeli su u velikom broju slučajeva stigmatizirani u društvu u kojem žive.

-Nažalost, to je jeste tako još uvijek, a ne bi smjelo biti. Oko 70 milijuna ljudi u svijetu boluje od epilepsije. Brojke govore kako 1 do 2 posto populacije u jednoj državi ima ovu dijagnozu, što nam govori kako broj ljudi s ovom dijagnozom u BiH može biti i do čak 70 000 ljudi. Svi oni, koliko god da ih ima, moraju znati da se nemaju čega stidjeti, a svi mi moramo znati da ti ljudi zaslužuju imati položaj u društvu koji im pripada, bez ikakvih stigmi i etiketa koje se lijepe tim ljudima – poručila je večeras predstojnica Klinike za neurologiju SKB-a Mostar doc. dr. sc. Nataša Pejanović-Škobić.

-Na prvom mjestu je implantacija vagusnog stimulatora, što radimo i u našoj bolnici u zadnjih godinu i po dana. Drugo je resektivna kirurgija epilepsije, što znači da se odstranjuje epileptogeno žarište. U našoj regiji se ti zahvati uspješno izvode u Zagrebu i Beogradu, a isto jako uspješno i u njemačkim bolnicama. Sve nam ovo govori kako liječenje epilepsije uvelike napreduje zadnjih godina i sve se uspješnije borimo protiv ove bolesti – poručila je dr. Pejanović-Škobić.

Na pitanje je li epilepsija izlječiva bolest, dobili smo od naše sugovornice potvrdan odgovor.

-Ima određenih tipova epilepsije koji se pojavljuju u određenim životnim dobima i kada to životno doba prođe, onda se povlači i bolest. Ako pacijenti nemaju napade 5 godina, počinje se sa skidanjem terapije. Ako nakon 5 godina nakon prestanka terapije nema napada, onda se dijagnoza jednostavno briše – pojašnjava nam Pejanović – Škobić.

Kada govorimo o trenutnom stanju kada se govori o epilepsiji, dr. Pejanović – Škobić kaže kako se bolest javlja uglavnom u dječijoj dobi od 1 do 3 godine, a u odraslih nakon 65. godine života.

-Imamo sve više epilepsija kod osoba starije životne dobi. Ona se javlja kao posljedica moždanih udara, tumora, traume, infekcije. Mnogo truda ulažemo u liječenje naših pacijenata, a Mostar će uskoro dobiti i Centar za liječenje epilepsije, što će biti veliki iskorak u liječenju ove bolesti. Počinjemo raditi i na Registru pacijenata oboljelih od epilepsije, što je također od jako velike važnosti za proces liječenja. Nadamo se da ćemo i kroz godine pred nama dobiti i kadrovska pojačanja kako bi mogli odgovoriti na sve izazove koji su pred nama – zaključila je Pejanović – Škobić.

Na kraju je zahvalila svim djelatnicima Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače na čelu sa ravnateljem Danijelom Vidovićem koji su unatoč izuzetnom lošim vremenskim prilikama uspjeli postaviti potrebnu opremu, ‘obojati’ ovu instituciju u ljubičastu boju i tako poslati snažnu poruku javnosti o važnosti borbe protiv epilepsije.