Home  /  Za pacijente i posjetitelje  /  Smjernice Odjela za plućne bolesti i TBC

Smjernice Odjela za plućne bolesti i TBC

Kabinet za funkcionalno ispitivanje pluća

Raspored rada kabineta: radnim danima od  08:30 do 14:00 sati.
Kontakt telefon: 036/336-166
Spirometrija, IOS i Bodypletizmografija  se radi radnim danima od 08:30 do 14:00 sati.
Difuzijski kapacitet pluća (DLCO) se radi radnim danima od 10:00 do 14:00 sati.
Za DLCO je potrebno donijeti  svjež nalaz KKS(Hb).

Potrebne  pretrage  za fiberbronhoskopiju:

  • RTG PULMO ET COR (PA i profilni snimak – svježi).
  • KKS; KOAGULOGRAM (PV, APTT).
  • EKG.
  • PLINSKA ANALIZA ARTERIJSKE KRVI.
  • POTPISANA POTVRDA O PRISTANKU NA PRETRAGU.
  • UPUTNICE: ZA AMBULANTU, ZA PATOLOŠKU ANALIZU, ZA CITOLOŠKU ANALIZU, ZA MIKROBIOLOŠKI LAB. x2 (ZA BIOGRAM I ZA BK).

Bronhoskopija

Što je bronhoskopija?
– Kratak i bezbolan pregled vaših dišnih puteva.

Zašto idem na bronhoskopiju?
– Da se vidi i potvrdi nalazima imate li bolesnih promjena na dišnim putevima, kako bi se što prije moglo početi sa liječenjem.

Koliko traje bronhoskopija?
– Oko 5-10 minuta.

Tko će mi raditi ovu pretragu i kakvim instrumentom?
– Pretragu će Vam raditi liječnik specijalist za plućne bolesti (pulmolog) sa savitljivim bronhoskopom, čija debljina iznosi oko 5 mm. Ne morate se bojati gušenja, jer debljina Vašeg dušnika (početak Vašeg dišnog puta) iznosi oko 20 mm.

Kako se treba pripremati za bronhoskopiju?
– 24h unatrag (dan prije) ne pušiti, od ponoći ne jesti, ne piti ni uzimati nikakve lijekove. Neposredno prije operite zube i isperite usta. Ako imate zubnu protezu, izvadite ju. Obucite udobnu obuću, po mogućnosti pidžamu na kopčanje.

Gdje će mi raditi bronhoskopiju i kada?
– U kabinetu za bronhoskopiju, a o vremenu pretrage obavijestit će Vas sestra na Odjelu. Doći će po Vas, pratiti Vas na pretragu, biti s Vama i vratit će Vas na Odjel. Također će Vam dati formular na potpis, kojim Vi pristajete na pretragu. Pola sata prije pretrage, sestra će Vam dati injekcije koje će Vas umiriti, umirit će Vam kašalj i usporit će Vam izlučivanje sline.

Kako teče sam tijek pretrage?
– Smjestit će Vas na udoban stolac, anestezirati grlo (poprskati s lijekom kojim čini Vaše grlo neosjetljivim), bronhoskop namazan gelom (sredstvo koje čini bronhoskop klizavijim) uvest će Vam nježno kroz nos ili usta u Vaše dišne puteve, liječnik će tada kroz optički instrument pogledati ima li bolesnih promjena u Vašim dišnim putevima – to može na ekranu pokazati i Vama i posnimiti kao dokaz Vaše dijagnoze.

Kroz uski kanal bronhoskopa liječnik može po potrebi:
– Usisati sekret iz Vaših dišnih puteva za analizu, pomoću sitnih četkica uzeti uzorke tkiva na analizu, pomoću sitnih kliješta izvući strano tijelo.

Kako se trebam ponašati poslije pretrage?
– 2 sata ništa ne jesti niti piti, prepuruča se odmor, u rijetkim slučajevima poslije pretrage pojavi se sukrvav ispljuvak – toga se ne morate bojati, to je ponekad normalno poslije pretrage, ali svakako obavijestite sestru na Odjelu koja će Vas iza pretrage obilaziti.

Jeli pretraga bolna?
– Pretraga nije bolna, jedino što je neugodno – to je nadražaj na kašalj. Pokušajte se suzdržati od kašlja tijekom pretrage, pokušajte biti što mirniji i surađujte s osobljem.

Koje su to bolesne promjene koje mi se mogu pretragom otkriti?
– Upale, izvori krvarenja ili izrasline.

Spirometrija

Spirometrija je osnovni test za ispitivanje plućne funkcije. Spirometrijom možemo dokazati jesu li smetnje povezane s plućnim bolestima ili je uzrok druge prirode (npr. bolesti srca, psihički poremećaj i sl.). Spirometrija je bezbolna pretraga mjerenja volumena i protoka zraka u plućima.
Njome se mjere plućni volumeni i kapaciteti koje je moguće izmjeriti maksimalnim izdahom do rezidualnog volumena (RV-a) nakon maksimalnog udaha do totalnog plućnog kapaciteta (TLC-a). Najčešći i najjednostavniji upotrebljavani spirometrijski parametri jesu forsirani vitalni kapacitet (FVC), forsirani ekspiracijski volumen u prvoj sekundi (FEV1) te njihov omjer (FEV1/FVC). Navedeni parametri koriste se u procjeni opstruktivnih i restriktivnih smetnji ventilacije.

Obavezna je za dijagnosticiranje astme i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), a korisna u ostalim bolestima i stanjima koji utječu na funkciju disanja (plućna fibroza, tumori pluća, upale pluća, azbestoza, plućna hipertenzija), kao i za praćenje učinka provođene terapije. Prilikom izvođenja spirometrije vrlo je važna suradnja pacijenta te pravilna tehnika. Uređaji koji se danas koriste za izvođenje spirometrije toliko su jednostavni da je dovoljno upisati podatke o pacijentu, pacijent duboko udahne, a zatim najbrže što može i do kraja izdahne sav zrak iz pluća u uređaj. Računalo potom obrađuje podatke i ispisuje parametre plućne funkcije. Radi točnosti, najvažnije je da se kod spirometrije ne diše na nos i da se zrak u cijelosti izdahne iz pluća. Radi veće točnosti, testiranje se izvodi tri puta za redom.

Difuzijski kapacitet pluća (DLCO)

Difuzijski kapacitet za ugljikov monoksid (DLCO) je mjera sposobnosti plina da prijeđe iz alveola u eritrocite kroz alveolarni epitel i endotel kapilara. DLCO ne ovisi samo o površini i debljini alveolarno–kapilarne membrane već i o volumenu krvi u plućnim kapilarama. Raspodjela alveolarnog volumena i ventilacije također utiče na mjerenje. DLCO se mjeri određivanjem ugljičnog monoksida (CO) u uzorku zraka uzetom na kraju ekspirija a nakon što pacijent udiše male količine CO (0,3 vol% CO i ~10 vol% He), zadrži dah 10 sekunda , te izdahne. Udah treba trajati oko 2,5 sekunde, ali ne > 4 sekunde. Izmjereni DLCO treba prilagoditi alveolarnom volumenu (koji se izračuna iz razrijeđenja He) i bolesnikova Hct. DLCO se izražava u ml/min/mmHg i kao postotak od očekivane vrijednosti.

Impulsna oscilometrija (IOS)

Metoda impulsne oscilometrije. Načelo rada osniva se na primjeni valova tlaka izvana na dišne putove, te mjerenju i analizi reflektiranih valova. U odnosu na druge metode ispitivanja plućne funkcije, potrebna je samo pasivna suradnja s ispitanikom u vidu nošenja stezaljke na nosu i zatvorenih usta na usniku, te spontano disanje kroz usta. Stoga se može koristiti već od rane dobi (18 mjeseci) i u izrazito slabo suradljivih ili gotovo nesuradljivih bolesnika (oligofrenih osoba, oboljelih od cerebralne paralize, neuromuskularnih bolesti itd.)

Bodypletizmografija

Pacijent sjedi u hermetički zatvorenoj kabini i diše sa štipaljkom na nosu kroz usnik povezan pneumotakografom s pregradom, koja se može otvarati i zatvarati. Pri mjerenju ukupnog torakalnog volumena zraka (TVZ) pregrada se zatvara na kraju mirnog ekspirija (do FRC) a pacijent diše protiv zatvorene pregrade te komprimira i dekomprimira zatvoreni zrak u plućima. Smatra se da pri zatvorenoj pregradi tlak na razini usta dobro odražava tlak u alveolama pri otvorenom glotisu i pritisku obraza šakama kako ne bi došlo do promjene volumena uslijed rastezanja obraza. Pri takvom manevru nema protoka zraka, promjene tlaka i zapremnine.

Pulmološka ambulanta

Raspored rada ambulante sa pacijentima: radnim danima od 07:30 do 14:00 sati.
Naručivanje  pacijenata: radnim danima od 13:00 do 14:00 sati.
Kontakt telefon: 036/336-136.

Specijalistički (subspecijalistički) pregled u pulmološkoj ambulanti uključuje razgovor liječnika s pacijentom (anamneza) o njegovim sadašnjim smetnjama i svim bolestima koje su prethodile u njegovom životu kao i bolestima u obitelji, uvid u dosadašnju medicinsku dokumentaciju i terapiju koju već uzima. Potom slijedi cjelokupni klinički pregled (status) te posebno detaljan pregled respiracijskog sustava. U spomenuto je za svakog pacijenta uključeno izvođenje spirometrije na osnovu razgovora i kliničkog pregleda pacijenta postavlja se dijagnoza i planiraju potrebne daljnje pretrage. Zaključno se daje subspecijalističko mišljenje o dijagnozi i terapiji, uz potrebnu edukaciju pacijenta o naravi i karakteristikama bolesti, kao i edukaciji o načinu uzimanja terapije ako se primjenjuje putem inhalatora ili aerosola. U pulmološkoj ambulanti vrši se pregled, alergološka testiranja, planira dijagnostika, preporuča i provodi terapija, te daju ekspertna mišljenja iz područja pulmologije za bolesti kao što su astma, KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest, kronični bronhitis i emfizem), respiracijske infekcije i tuberkuloza, upale pluća, dobroćudne i zloćudne tumore pluća, poplućnice i sredogruđa, intersticijske i imunološke bolesti pluća (sarkoidoza, plućna fibroza) i dr.