SKB Mostar jedina bolnica u BiH koja, ugradnjom VNS-a, zbrinjava djecu s teškim oblikom epilepsije


Metoda VNS-a (Vagus Nerve Stimulator) poznata kao pacemaker za epilepsije, počela se primjenjivati u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar prije godinu dana te je i do danas jedina ustanova u BiH koja se time bavi.
U godinu dana ugrađeno je sedam VNS uređaja, od toga kod pet pacijenata prva implantacija, a kod dva pacijenta zamjena baterije kod kojih je ugradnja bila u dječjoj dobi u drugim centrima, izvan BiH.
Jedan takav VNS uređaj koji uvelike olakšava svakodnevni život s epilepsijom, ugrađen je i prije dva dana djetetu koje je izbjeglica iz Palestine s prebivalištem u gradu Sarajevu.
Dr. sc. Ana Boban Raguž, neuropedijatrica s Klinike za dječje bolesti SKB Mostar koja sudjeluje u cjelokupnim procesu provođenja ove usluge nakon godinu dana od prve implantacije ima samo riječi hvale za sav utrošeni trud: „Od roditelja imamo pozitivne reakcije, kod nekih pacijenata je došlo do značajne redukcije napadaja, boljeg su raspoloženja, budniji su, manje koriste lijekove za prekidanje napadaja. Pacijenti koji imaju iskustvo ugradnje generatora u drugim centrima navode poboljšanje kvalitete života jer ne moraju putovati u inozemstvo radi programiranja VNS-a. Iako moram naglasiti da je riječ o teškim oblicima epilepsije gdje pacijenti svakodnevno imaju veliki broj napadaja.“
Kandidati za primjenu VNS-a, po riječima dr. Boban Raguž pacijenti su s farmakorezistentnom epilepsijom, nekontroliranom generaliziranom ili fokalnom epilepsijom koji nisu kandidati za resektivno kirurško liječenje epilepsija. Prema tome, kod pacijenata bi trebalo provesti prekiruršku evaluaciju prije ugradnje VNS. Važno je napomenuti kako je danas tranzicijska medicina, prijelaz iz dječje u odraslu dob veliki trend. Naši pacijenti s implantiranim VNS-om nakon što napune 18 godina i dalje se prate kod navedenog tima liječnika što značajno olakšava tranziciju iz dječje u odraslu dob, naglasila je dr. Boban Raguž.
Glede financiranja, iskazala je zadovoljstvo što se ugradnja VNS-a kod djece u potpunosti financira od strane Federalnog zavoda za zdravstveno osiguranje dok se odrasli pacijenti financiraju za sada 50 % od županijskih zavoda, a ostalo ide na teret bolnice.
Implantacija i programiranje se provodi timski te su u cjelokupan proces uključeni: dr. Marko Bošnjak, doc. dr. sc. Nataša Pejanović Škobić i dr. sc. Ana Boban Raguž pod vodstvom prof. dr. sc. Josipa Paladina te uz veliku podršku menadžmenta SKB Mostar.
Podsjećamo, epilepsija je najčešća neurološka bolest, u svijetu ima oko 7 miliona oboljelih, a trećina svih epilepsija spada u farmakorezistentne epilepsije koje se bezuspješno liječe odgovarajućim antikonvulzivnm lijekovima. Upravo su oni potencijalni kandidati za ugradnju VNS-a, uređaja koji se implantira potkožno u gornjem lijevom dijelu prsišta i povezuje se tankom žicom s vagusom. Vagus je jedan od dvanaest kranijalnih živaca i stimulirajući vagus djeluje se na epileptogena područja u mozgu.
„Smatram da će potreba za VNS-om biti sve veća, zbog velikog broja pacijenata s farmarkorezistentnom epilepsijom koji zahtijevaju nove metode liječenja“, poručila je dr. Boban Raguž.


