Potrebno je probuditi svijest o donorstvu organa nakon smrti
Povodom Svjetskog dana bubrega, danas se na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održao još jedan u nizu mini simpozija u okviru Centra za trajno medicinsko usavršavanje, pod nazivom „Jesu li vaši bubrezi zdravi?“.
Kao prodekan za poslovanje i razvoj Medicinskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Antonio Sesar rekao je kako nastoje pratiti svjetske trendove i tendencije jer se medicina kao znanost nevjerojatno brzo razvija. „Na tom tragu nastojimo na ovim stručnim skupovima ugostiti najeminentnije stručnjake iz pojedinih oblasti“, rekao je prof. Sesar te naglasio kako se putem ovih mini simpozija ne radi samo na edukaciji medicinskog kadra nego i promociji zdravlja.
Predstojnica Klinike za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu, prof. dr. sc. Monika Tomić istaknula je kako se Svjetski dan bubrega obilježava drugog četvrtka u mjesecu ožujku koji ima za cilj ukazati na važnost bubrega u cjelokupnom zdravlju čovjeka te na učestalost kroničnog bubrežnog zatajenja i koliko on utječe na samog pacijenta, njegovu obitelj i širu zajednicu.
„Ako uzmemo u obzir da 10 posto populacije ima neki problem s bubrezima i da će taj broj za deset godina porasti na 17 posto, shvaćamo da je briga i liječenje bubrega jako bitno. U ovom trenutku smrtnost od bubrega je na 11. mjestu, a do 2040. godine se pretpostavlja da će biti na petom mjestu uzročnika smrti“, istaknula je prof. Tomić tendenciju razvoja bubrežnih bolesnika te pojasnila kako je najveći problem program transplantacije koji još uvijek nije zaživio. „To je problem, ne samo bolnice i naše stručnosti, već više politike, medija i svijesti o problemu“, zaključila je prof. Tomić.
Govoreći o transplantaciji, dr. sc. Mladen Knotek je naglasio kako je transplantacija najbolja metoda bubrežnog nadomjesnog liječenja. „Bolnica u Mostaru ima sve predispozicije razviti program transplantacije bubrega i nema nikakvog razloga da je u BiH toliko nizak broj transplantacija godišnje. Najveći problem je što se transplantacije vrše od živih darivatelja organa, jer je svijest o donorstvu organa nakon smrti jako mala i treba je medijski propagirati“, istaknuo je dr. Knotek rekavši da se što više ljudi treba uključiti u donorsku mrežu te će na taj način BiH prije imati priliku aplicirati u Eurotransplant, Europsku asocijaciju donatora organa, odnosno otvorit će se „bazen“ od 300 milijuna potencijalnih donora. „Transplantacija je najjeftinija metoda bubrežnog nadomjesnog liječenja, najkvalitetnija jer je jedina koja nadomješta sve funkcije bubrega i omogućava vraćanje pacijenata u normalan život“, naglasio je dr. Knotek.
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, prof. dr. sc. Alemka Markotić godinama se, stručno i znanstveno, bavi infektivnim bolestima bubrega koje su teške i narušavaju kvalitetu života. Suglasila se s prethodnim tezama liječnika o transplantaciji te da po onome što je čula, u SKB Mostar se već dosta toga uradilo i sada slijedi završna faza u kojoj bi se trebala ostvariti transplantacija. „Zdravi bubrezi znače zdrav mokraćni sustav, a to znači zdrav čovjek“, rekla je prof. Markotić.
Na svečanom otvaranju mini simpozija u prepunom amfiteatru Medicinskog fakulteta, nazočne je pozdravio ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, prof. dr. sc. Ante Kvesić i doc. dr. sc. Fila Raguž, voditeljica Odsjeka peritonealne dijalize Klinike za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu koja je imala čast i proglasiti simpozij otvorenim.
