U Klinici za kožne i spolne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar danas, 14. ožujka, održano je, po drugi put, predavanje i edukacija pod nazivom „Škola atopije“ namijenjena oboljelima od atopijskog dermatitisa kao i roditeljima oboljele djece.

Edukaciju je vodila dermatologinja, dr. Matea Ćorluka rekavši kako je svrha edukacije upoznati pacijente ili  ukoliko se radi o djeci, njihove obitelji sa potrebnim informacijama vezanim za bolest kao i ostvariti što veću interakciju između liječnika i pacijenata.

 „Tijekom predavanja pričamo o mogućim uzrocima, kliničkoj slici i liječenju bolesti, a ove godine smo poseban naglasak stavili na praktični dio, tehniku vlažno suhih povoja, uljanih kupki i nužne intenzivne svakodnevne njege oboljelih“, kazala je dr. Ćorluka te istaknula kako važnu ulogu ima prehrana odnosno namirnice koje su poželjne kod pacijenata s atopijskim dermatitisom.

Nadodala je da postoji i posebna skupina pacijenata sa polisenzibilizacijom na brojne nutritivne i inhalatorne alergene kojima treba jasno dati upute kako i kada započeti eliminacijsku dijetu te kome se obratiti kada roditelj primijeti alergijsku reakciju na hranu.

„Samo agresivan tretman atopijskog dermatitisa će spriječiti nastanak atopijskog marša  poput astme, alergijskog rinitisa i kontaktnog dermatitisa“, zaključila je dr. Ćorluka.

Na edukaciji je bilo 17 sudionika, a uz pomoć sponzora, Klinika za kožne i spolne bolesti će i u budućnosti nastaviti organizirati „Školu atopije“.

Podsjećamo, atopijski dermatitis je česta i kronično recidivirajuća te najučestalija upalna bolest kože. Danas se smatra da čak 20% opće populacije ima neki oblik atopijskog dermatitisa, ali često zbog blažih simptoma bude prepoznat samo kao „osjetljiva koža“.

Povodom Svjetskog dana bubrega, danas se na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održao još jedan u nizu mini simpozija u okviru Centra za trajno medicinsko usavršavanje, pod nazivom „Jesu li vaši bubrezi zdravi?“. 

Kao prodekan za poslovanje i razvoj Medicinskog fakulteta  izv. prof. dr. sc. Antonio Sesar rekao je kako nastoje pratiti svjetske trendove i tendencije jer se medicina kao znanost nevjerojatno brzo razvija. „Na tom tragu nastojimo na ovim stručnim skupovima ugostiti najeminentnije stručnjake iz pojedinih oblasti“, rekao je prof. Sesar te naglasio kako se putem ovih mini simpozija ne radi samo na edukaciji medicinskog kadra nego i promociji zdravlja.

Predstojnica Klinike za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu, prof. dr. sc. Monika Tomić istaknula je kako se Svjetski dan bubrega obilježava drugog četvrtka u mjesecu ožujku koji ima za cilj ukazati na važnost bubrega u cjelokupnom zdravlju čovjeka te na učestalost kroničnog bubrežnog zatajenja i koliko on utječe na samog pacijenta, njegovu obitelj i širu zajednicu.

„Ako uzmemo u obzir da 10 posto populacije ima neki problem s bubrezima i da će taj broj za deset godina porasti na 17 posto, shvaćamo da je briga i liječenje bubrega jako bitno. U ovom trenutku smrtnost od bubrega je na 11. mjestu, a do 2040. godine se pretpostavlja da će biti na petom mjestu uzročnika smrti“, istaknula je prof. Tomić tendenciju razvoja bubrežnih bolesnika te pojasnila kako je najveći problem program transplantacije koji još uvijek nije zaživio. „To je problem, ne samo bolnice i naše stručnosti, već više politike, medija i svijesti o problemu“, zaključila je prof. Tomić.

Govoreći o transplantaciji, dr. sc. Mladen Knotek je naglasio kako je transplantacija najbolja metoda bubrežnog nadomjesnog liječenja. „Bolnica u Mostaru ima sve predispozicije razviti program transplantacije bubrega i nema nikakvog razloga da je u BiH toliko nizak broj transplantacija godišnje. Najveći problem je  što se transplantacije vrše od živih darivatelja organa, jer je svijest o donorstvu organa nakon smrti jako mala i treba je medijski propagirati“, istaknuo je dr. Knotek rekavši da se što više ljudi treba uključiti u donorsku mrežu te će na taj način BiH prije imati priliku aplicirati u Eurotransplant, Europsku asocijaciju donatora organa, odnosno otvorit će se „bazen“ od 300 milijuna potencijalnih donora. „Transplantacija je najjeftinija metoda bubrežnog nadomjesnog liječenja, najkvalitetnija jer je jedina koja nadomješta sve funkcije bubrega i omogućava vraćanje pacijenata u normalan život“, naglasio je dr. Knotek.

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, prof. dr. sc. Alemka Markotić godinama se, stručno i znanstveno, bavi infektivnim bolestima bubrega koje su teške i narušavaju kvalitetu života. Suglasila se s prethodnim tezama liječnika o transplantaciji te da po onome što je čula, u SKB Mostar se već dosta toga uradilo i sada slijedi završna faza u kojoj bi se trebala ostvariti transplantacija. „Zdravi bubrezi znače zdrav mokraćni sustav, a to znači zdrav čovjek“, rekla je prof. Markotić.

Na svečanom otvaranju mini simpozija u prepunom amfiteatru Medicinskog fakulteta, nazočne je pozdravio ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, prof. dr. sc. Ante Kvesić i doc. dr. sc. Fila Raguž, voditeljica Odsjeka peritonealne dijalize Klinike za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu koja je imala čast i proglasiti simpozij otvorenim.

Klinika za očne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar po deseti put sudjelovala je u obilježavanju Svjetskog tjedna glaukoma. Glaukom, ili kako se često naziva “povišen očni tlak”, vrlo je česta očna bolest koja predstavlja jedan od vodećih uzroka sljepoće u svijetu i kod nas. Pacijenti često ne znaju da imaju glaukom jer je to bolest bez simptoma, a pravovremenim otkrivanjem bolesti mogu se spriječiti nesagledive posljedice. Glaukom je jedna od najbolje istraženih bolesti oka, ali još uvijek i jedna od najopasnijih.

Kao i ranijih godina, bili su omogućeni besplatni pregledi i mjerenje očnog tlaka, bez potrebe za narudžbom ili uputnicom, za sve koji su to željeli.

Tim povodom, prof. dr. sc. Irena Sesar, predstojnica Klinike za očne bolesti, rekla je da svake godine, tijekom dana u kojem oftalmolozi pregledavaju pacijente bez uputnice i narudžbe, detektiraju oko 10 % pacijenata koji zahtijevaju glaukomsku obradu. „Cilj je probuditi svijest ljudi da postoji glaukom, da može dovesti do sljepoće i da objasnimo koji su rizični čimbenici, te ih potaknemo da dođu i izmjere očni tlak“, rekla je dr. Sesar.

“Najbolje bi bilo da svaka osoba, kada počne nositi naočale za čitanje, izmjeri očni tlak i provjeri vid, umjesto da kupuje naočale u trgovinama bez stručnog savjeta. Ako u obitelji postoji povijest glaukoma, pregled bi trebalo obavljati svake dvije godine”, savjetovala je dr. Sesar.

Glaukom je drugi najčešći uzrok sljepoće u svijetu. Procjenjuje se da je 4,5 milijuna ljudi oslijepilo na oba oka zbog glaukoma i da će taj broj rasti u narednim godinama. Važno je napomenuti da zbog napredovanja bolesti, barem u svojim ranijim fazama, do 50 % oboljelih osoba u razvijenim zemljama nisu ni svjesni da imaju glaukom. Ovaj broj može porasti i do 90 % u nerazvijenim zemljama. Danas se glaukom može pravovremeno dijagnosticirati i uspješno liječiti.

Download

• ...